Obavijest

Balkanski Forum: Predložite panele!

Prenosimo poziv organizatora drugog Balkanskog foruma za sudjelovanje u sukreiranju programa tijekom ovogodišnjeg Foruma. Zadnji rok balkanskim organizacijama i pokretima za prijavu panela te moderatora i panelista je 1.2.2013. Više u samom tekstu poziva:

Drugi Balkanski Forum održat će se od 12. do 14. svibnja 2013. u Zagrebu u sklopu Subversive Foruma. Prvi dan Balkanskog Foruma – “Otvoreni Balkan” – bit će posvećen paralelnim panelima koje će organizirati pokreti i organizacije čiji paneli budu uvršteni u program Balkanskog Foruma.

Pozivamo organizacije i pokrete diljem Balkana (i njihove partnere izvan regije) da do 1. 2. 2013. pošalju prijedloge panela koji odgovaraju sljedećim tematskim blokovima definiranim na prvom Balkanskom Forumu kao neka od najvažnijih društvenih i političkih pitanja na suvremenom Balkanu:

demokratizacija i participacija
radničke borbe
spolna i klasna jednakost
novi ekonomski modeli
zajednička i javna dobra
mediji i javna sfera

Svaki panel mora imati moderatora, 3-4 panelista te ostaviti dovoljno vremena za raspravu.

Svi prijedlozi panela moraju ispuniti sljedeće uvjete:

panel moraju organizirati najmanje dvije organizacije ili pokreta iz najmanje dvije balkanske zemlje (ukoliko je moguće, panel mogu organizirati zajedno s partnerima izvan regije)
među panelistima mora biti najmanje 3 izlagača iz 3 različite balkanske zemlje (moguće je imati i jednog ili dva panelista izvan regije)

Prijedlozi panela moraju sadržavati sljedeće podatke:

imena i kontakte organizatora
imena i kontakte (naziv organizacije/pokreta, e-mail) moderatora i panelista
naslov panela i sažetak s objašnjenjem zašto je njegov sadržaj važan za neke od 6 gore navedenih tematskih blokova (do 200 riječi)
kratki opis organizacija i pokreta koji sudjeluju u panelu (do 100 riječi svaki)

Prijedlozi za panele moraju se dostaviti u jednom dokumentu do 1. 2. 2013. na adresu info[at]subversivefestival.com.

Nepotpuni ili zakašnjeli prijedlozi neće biti razmatrani.

Organizatori primljenih panela bit će obaviješteni do 15. 2. 2013.

Subversive Forum može pokriti troškove putovanja i smještaja samo određenom broju regionalnih sudionika. Stoga je važno da u svom prijedlogu navedete mogu li vaši panelisti, ili neki od njih, osigurati nezavisno financiranje.

19. prosinca 2012.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
Arhiva članaka