Propaganda i agitacija

Propaganda je diseminacija velikog broja ideja unutar relativno malog broja ljudi. Agitacija je diseminacija nekoliko ideja na najveći mogući broj ljudi

Književni vagon u propagandnom vlaku Lenjin, Sovjetski savez, 1923. godine, izvorno objavljeno u albumu fotografija iz ranih godina Sovjetske Rusije (izvor: The New York Public Library / Digital Collections)
Propaganda je diseminacija velikog broja ideja unutar relativno malog broja ljudi. Agitacija je diseminacija nekoliko ideja – jedne ili dvije centralne ideje – prema najvećem mogućem broju ljudi.
 
U klasnom društvu kontinuiranu agitaciju primarno provodi sama vladajuća klasa. Ljudi u zemlji kao što je Belgija izloženi su pravoj tiraniji šačice medijskih kuća pod kontrolom vladajuće klase koje ih neprekidno zasipaju nekolicinom centralnih ideja. Jednako tako, najrevnosniji agitatori u zemlji su oni koji upravljaju marketinškim agencijama, bankama i korporacijama, čelnici glavnih političkih stranaka, vladini izaslanici itd.
 
U normalnim prilikama, premoćni dio populacije izložen je permanentnoj agitaciji gotovo isključivo idejama vladajuće klase. Potrebni su specifični uvjeti, odnosno, uvjeti u kojima društvene, ekonomske, političke i kulturne kontradikcije buržoaskog društva postanu nepomirljive, u kojima te kontradikcije, a ne agitatori, opetovano potiču ljude da izađu na ulice. Kontraagitacija ljevice, revolucionara_ki i antikapitalista_kinja postaje učinkovita tek u tom trenutku – kada se među širim masama pojavi volja za djelovanjem. U periodima masovne pasivnosti marksisti_kinje zato ne pokušavaju provoditi agitaciju jer ona nije učinkovita. Umjesto toga, ograničavaju se na propagandu. Agitacija postaje učinkovita tek kada se može povezati s djelovanjem masa koje se razvija spontano. Revolucionari tek u rijetkim prilikama uspijevaju slomiti agitacijski monopol vladajućih klasa i stranaka. Gospodu koja imaju monopol na agitaciju to uzrujava, jer više ne postoji monolog i neprekidna indoktrinacija jednim nizom dominantnih ideja i predrasuda. Postaje moguće vršiti kontraagitaciju – ljudi su spremni saslušati neke od centralnih ideja revolucionarne ljevice.
 
AMADA-TPO (Sva vlast radnicima) i LRT (Revolucionarna radnička liga) iznimno su male organizacije od nekoliko stotina ljudi, u najboljem slučaju nekoliko tisuća, ako ubrojite simpatizere. Nemoguće je napraviti revoluciju u modernom industrijskom društvu s nekoliko stotina ili nekoliko tisuća ljudi. Buržoazija ne strahuje od ograničene ili neograničene učinkovitosti AMADA-TPO ili LRT-a, već od unutarnjih kontradikcija njihova vlastita sistema, koje periodično guraju stotine tisuća, a potom i milijune ljudi na ulice, gdje im revolucionari i revolucionarke imaju priliku pristupiti i usmjeriti njihovo političko djelovanje u specifičnom smjeru. Međutim, buržoaziji bih savjetovao sljedeće: žele li anulirati učinkovitost kontraagitacije, trebaju se manje baviti represijom, a više eliminacijom unutarnjih kontradikcija vlastitog sistema, a time i sprečavanjem povremenih spontanih izljeva stotina tisuća potpuno nezadovoljnih ljudi na ulice.
 
[51:04-55:36]
 



[MB]






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.






Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve