Rezultati istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć nastavnika provelo je istraživanje studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a. U nastavku donosimo informacije o metodologiji istraživanja, anketna pitanja i rezultate ankete (link).

Nakon objavljivanja rezultata ankete na FFZG-u su osvanuli plakati (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Metodologija istraživanja


– anketu su sastavili: studenti FF-a uz tehničku podršku nastavnika sa sociologije

– anketu su provodili: službeni studentski predstavnici (i studenti)

– ukupan broj anketara: 108

– trajanje anketiranja: 2 tjedna (27.4.-08.05.)

– mjesto anketiranja: predavanja/seminari obaveznih i izbornih kolegija na svim odsjecima u dogovoru s predmetnim nastavnicima

– populacija: studenti preddiplomskih i diplomskih studija na FFZG-u

– uzorak: 2070

– broj odbijenih anketa: 15-ak


Anketna pitanja


P1) Kakvo je vaše mišljenje o prijedlogu sklapanja Ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima? Odaberite samo JEDAN od ponuđenih odgovora.

1) Ne znam, ne mogu procijeniti.

2) U potpunosti sam protiv sklapanja bilo kakvog ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a.

3) Sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a podržavam jedino ako će u ugovoru eksplicitno biti definirani određeni uvjeti takve suradnje.

4) U potpunosti podržavam sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a bez definiranja dodatnih uvjeta u ugovoru.

P2) Niže su navedeni različiti uvjeti koji su spominjani kao mogući preduvjeti pristanka na sklapanje ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima. Molimo Vas da zaokružite redne brojeve svih uvjeta za koje Vi osobno smatrate da bi morali biti eksplicitno navedeni u ugovoru (moguće odabrati više odgovora):

1) U ugovoru mora biti definirano vrijeme trajanja ugovora (npr. 3 godine).

2) U ugovoru mora stajati da zajedničke dvopredmetne studije s KBF-om izvode isključivo oni odsjeci s FFZG-a koji su za to iskazali interes.

3) U ugovoru moraju biti pojedinačno navedeni odsjeci koju su iskazali interes za izvođenje zajedničkih dvopredmetnih studija.

4) U ugovoru mora biti navedeno da kandidati koji žele studirati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a moraju položiti razredbeni ispit na oba fakulteta.

5) U ugovoru mora stajati da kandidati koji žele upisati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a ni na jednom fakultetu neće tražiti na uvid krsni list i preporuku župnika, redovničkog poglavara, ordinarija i sl.

6) U ugovoru mora stajati da kolegija iz studija kojega je nositelj jedan fakultet ne mogu izvoditi nastavnici drugog fakulteta na tom drugom fakultetu.

7) U ugovoru mora stajati da promjene sadržaja kolegija na FFZG-u ne podliježu crkvenim zakonima, odnosno odobrenju Svete Stolice, kao što je to slučaj s kolegijima na KBF-u.

8) U ugovoru mora biti navedena kvota kojom se uređuje ukupan broj studenata za upis na zajedničke dvopredmetne studije.

9) Nositelj (fakultet koji izdaje diplomu) zajedničkih dvopredmetnih studija ne može biti samo KBF.

10) Neki drugi uvjet (napišite koji):


Rezultati


ANKETA 01

ANKETA 02

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 17. svibnja 2016.

Vezani članci

  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve