Rezultati istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć nastavnika provelo je istraživanje studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a. U nastavku donosimo informacije o metodologiji istraživanja, anketna pitanja i rezultate ankete (link).

Nakon objavljivanja rezultata ankete na FFZG-u su osvanuli plakati (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Metodologija istraživanja


– anketu su sastavili: studenti FF-a uz tehničku podršku nastavnika sa sociologije

– anketu su provodili: službeni studentski predstavnici (i studenti)

– ukupan broj anketara: 108

– trajanje anketiranja: 2 tjedna (27.4.-08.05.)

– mjesto anketiranja: predavanja/seminari obaveznih i izbornih kolegija na svim odsjecima u dogovoru s predmetnim nastavnicima

– populacija: studenti preddiplomskih i diplomskih studija na FFZG-u

– uzorak: 2070

– broj odbijenih anketa: 15-ak


Anketna pitanja


P1) Kakvo je vaše mišljenje o prijedlogu sklapanja Ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima? Odaberite samo JEDAN od ponuđenih odgovora.

1) Ne znam, ne mogu procijeniti.

2) U potpunosti sam protiv sklapanja bilo kakvog ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a.

3) Sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a podržavam jedino ako će u ugovoru eksplicitno biti definirani određeni uvjeti takve suradnje.

4) U potpunosti podržavam sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a bez definiranja dodatnih uvjeta u ugovoru.

P2) Niže su navedeni različiti uvjeti koji su spominjani kao mogući preduvjeti pristanka na sklapanje ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima. Molimo Vas da zaokružite redne brojeve svih uvjeta za koje Vi osobno smatrate da bi morali biti eksplicitno navedeni u ugovoru (moguće odabrati više odgovora):

1) U ugovoru mora biti definirano vrijeme trajanja ugovora (npr. 3 godine).

2) U ugovoru mora stajati da zajedničke dvopredmetne studije s KBF-om izvode isključivo oni odsjeci s FFZG-a koji su za to iskazali interes.

3) U ugovoru moraju biti pojedinačno navedeni odsjeci koju su iskazali interes za izvođenje zajedničkih dvopredmetnih studija.

4) U ugovoru mora biti navedeno da kandidati koji žele studirati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a moraju položiti razredbeni ispit na oba fakulteta.

5) U ugovoru mora stajati da kandidati koji žele upisati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a ni na jednom fakultetu neće tražiti na uvid krsni list i preporuku župnika, redovničkog poglavara, ordinarija i sl.

6) U ugovoru mora stajati da kolegija iz studija kojega je nositelj jedan fakultet ne mogu izvoditi nastavnici drugog fakulteta na tom drugom fakultetu.

7) U ugovoru mora stajati da promjene sadržaja kolegija na FFZG-u ne podliježu crkvenim zakonima, odnosno odobrenju Svete Stolice, kao što je to slučaj s kolegijima na KBF-u.

8) U ugovoru mora biti navedena kvota kojom se uređuje ukupan broj studenata za upis na zajedničke dvopredmetne studije.

9) Nositelj (fakultet koji izdaje diplomu) zajedničkih dvopredmetnih studija ne može biti samo KBF.

10) Neki drugi uvjet (napišite koji):


Rezultati


ANKETA 01

ANKETA 02

Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 17. svibnja 2016.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve