Rezultati istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a
Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz pomoć nastavnika provelo je istraživanje studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a. U nastavku donosimo informacije o metodologiji istraživanja, anketna pitanja i rezultate ankete (link).
– anketu su sastavili: studenti FF-a uz tehničku podršku nastavnika sa sociologije
– anketu su provodili: službeni studentski predstavnici (i studenti)
– ukupan broj anketara: 108
– trajanje anketiranja: 2 tjedna (27.4.-08.05.)
– mjesto anketiranja: predavanja/seminari obaveznih i izbornih kolegija na svim odsjecima u dogovoru s predmetnim nastavnicima
– populacija: studenti preddiplomskih i diplomskih studija na FFZG-u
– uzorak: 2070
– broj odbijenih anketa: 15-ak
Anketna pitanja
P1) Kakvo je vaše mišljenje o prijedlogu sklapanja Ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima? Odaberite samo JEDAN od ponuđenih odgovora.
1) Ne znam, ne mogu procijeniti.
2) U potpunosti sam protiv sklapanja bilo kakvog ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a.
3) Sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a podržavam jedino ako će u ugovoru eksplicitno biti definirani određeni uvjeti takve suradnje.
4) U potpunosti podržavam sklapanje ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a bez definiranja dodatnih uvjeta u ugovoru.
P2) Niže su navedeni različiti uvjeti koji su spominjani kao mogući preduvjeti pristanka na sklapanje ugovora između FFZG-a i KBF-a o zajedničkim dvopredmetnim studijima. Molimo Vas da zaokružite redne brojeve svih uvjeta za koje Vi osobno smatrate da bi morali biti eksplicitno navedeni u ugovoru (moguće odabrati više odgovora):
1) U ugovoru mora biti definirano vrijeme trajanja ugovora (npr. 3 godine).
2) U ugovoru mora stajati da zajedničke dvopredmetne studije s KBF-om izvode isključivo oni odsjeci s FFZG-a koji su za to iskazali interes.
3) U ugovoru moraju biti pojedinačno navedeni odsjeci koju su iskazali interes za izvođenje zajedničkih dvopredmetnih studija.
4) U ugovoru mora biti navedeno da kandidati koji žele studirati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a moraju položiti razredbeni ispit na oba fakulteta.
5) U ugovoru mora stajati da kandidati koji žele upisati zajednički dvopredmetni studij FFZG-a i KBF-a ni na jednom fakultetu neće tražiti na uvid krsni list i preporuku župnika, redovničkog poglavara, ordinarija i sl.
6) U ugovoru mora stajati da kolegija iz studija kojega je nositelj jedan fakultet ne mogu izvoditi nastavnici drugog fakulteta na tom drugom fakultetu.
7) U ugovoru mora stajati da promjene sadržaja kolegija na FFZG-u ne podliježu crkvenim zakonima, odnosno odobrenju Svete Stolice, kao što je to slučaj s kolegijima na KBF-u.
8) U ugovoru mora biti navedena kvota kojom se uređuje ukupan broj studenata za upis na zajedničke dvopredmetne studije.
9) Nositelj (fakultet koji izdaje diplomu) zajedničkih dvopredmetnih studija ne može biti samo KBF.
10) Neki drugi uvjet (napišite koji):
Rezultati
Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
31. listopada 2025.Filozofski pod kaznom
Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
25. rujna 2025.Što je to Antifa i tko je se treba bojati?
Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
17. rujna 2025.Znanje nije i ne treba biti roba
Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
1. rujna 2025.Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj?
U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
27. kolovoza 2025.Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike
U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
25. srpnja 2025.O društvenom i klimatskom denijalizmu
Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
19. srpnja 2025.Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja
Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]