kolumna 20. studenoga 2009.

Blokada i prosvjedi na beogradskom Univerzitetu umetnosti

Studenti beogradskog Fakulteta primenjenih umetnosti već nekoliko tjedana zahtijevaju od srbijanskog Ministarstva prosvete da se studentima koji su ispunili uvjete za to omogući studiranje o trošku države a studentima treće godine studiranje u skladu s predbolonjskim programom po kojem su upisali fakultet. Nakon višetjednog apeliranja na Ministarstvo i fakultete da razrješe situaciju, 10. studenog blokirali su Rektorat Univerziteta umetnosti, a najavili su i prosvjed u četvrtak, 20. studenog, te prosvjedni marš u ponedjeljak, 23. studenog, u kojem će im se pridružiti kolege s Beogradskog univerziteta.

Ogorčeni odlukom Ministarstva da se tek petini studenata (20%) omogući studiranje o trošku države, studenti druge godine Fakulteta primenjenih umetnosti (FPU) odlučili su prosvjedovati zahtjevajući da se isto omogući svim studentima koji su ispunili uvjete za to, odnosno prikupili 60 ECTS bodova. Fakultet primenjenih umetnosti jedan je od najskupljih u državi, na kojem školarina iznosi preko 200,000 dinara. Studenti treće godine, pak, zahtijevaju da im se omogući nastavak studiranja po studijskom programu po kojem su upisani na fakultet, odnosno po predbolonjskom programu. Oni su, bez prethodne najave, ove godine prebačeni na Bolonjski sustav i rangirani po prosječnim ocjenama, zbog čega je oko 70 studenata izgubilo status studenta na trošak države i prebačeno na studiranje o vlastitom trošku – čime su ujedno izgubili i prava na stipendije, subvencioniranu prehranu i smještaj, i slične studentske beneficije. Studenti Fakulteta likovnih umetnosti, koji su se pridružili prosvjednicima s FPU-a, suočavaju se sa sličnim problemima, a traže od Ministarstva i veće kvote za studente diplomskih studija koji studiraju o trošku države.

Zahtjev za rješavanjem ovih problema studenti su uputili Ministarstvu još u listopadu a prosvjeduju od početka studenog. U ponedjeljak, 2. studenog, održali su prosvjed na Trgu Nikole Pašića ističući da su ispunili uvjete da im se omogući studiranje o trošku države te ostvarivanje prava na stipendije, subvencioniranu prehranu i smještaj. Kako njihovi zahtjevi nisu ispunjeni, nastavili su štrajkati na svom fakultetu, a 10. studenog, zajedno sa studentima Fakulteta likovnih umetnosti, blokirali su Rektorat Univerziteta umetnosti.

Za 16. studenog najavili su prosvjedni marš od Rektorata Univerziteta umetnosti, kroz centar grada, do Ministarstva prosvete. Taj je prosvjed odgođen zbog Dana žalosti – umjesto toga najavili su prosvjedno okupljanje danas, kada se nastavljaju pregovori s Ministarstvom, te prosvjedni marš kroz centar grada do Ministarstva koji će se održati u ponedjeljak, 23. studenog, ukoliko u međuvremenu ne dođe do zadovoljavajućeg rješenja studentskih zahtjeva. Studentima FPU-a, najavljeno je, pritom će se pridružiti studenti drugih umjetničkih fakulteta (fakulteti likovnih, dramskih i muzičkih umjetnosti), kao i studenti Filološkog i Geografskog fakulteta u Beogradu.

Više informacija o prosvjedu studentata beogradskog sveučilišta prenijet ćemo na Slobodnom Filozofskom kad ih budemo imali. U međuvremenu, možete posjetiti njihove stranice na adresi studentifpu07.blogspot.com/.

Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve