Prošireni estetički odgoj14. lipnja 2016.Mark Kingwell: Našu ideju sreće treba radikalno revidiratiU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Marka Kingwella, poznatog kanadskog filozofa, kritičara, medijskog komentatora, profesora na Sveučilištu u Torontu i autora šesnaest knjiga. S Albaharijem je razgovarao o zapadnom viđenju pojma "sreće" i političkom potencijalu književnosti i filozofije. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
Prošireni estetički odgoj13. lipnja 2016.Ildiko Lovas: Istraživanje povijesti ne smije biti selektivnoU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio nagrađivanu mađarsko-srpsku spisateljicu, prevoditeljicu, kritičarku i urednicu Ildiko Lovas. Razgovarali su o odrastanju i pisanju u višejezičnoj sredini, književnosti na mađarskom jeziku i odnosu prema nacionalnim povijestima. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
Luka Matić12. lipnja 2016.Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizmaDiskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
Bertell Ollman8. lipnja 2016.Čemu toliko ispita? Marksistički odgovorPitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.
Prošireni estetički odgoj7. lipnja 2016.David Grossman: Antifašizam uvijek ima smislaU Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Davida Grossmana, mirovnog aktivista i jednog od najpoznatijih izraelskih književnika. Albahari i Grossman razgovarali su o metodama pisanja romana, o književnosti kao govoru o osobnim i društvenim traumama, kao i o aktualnim političkim zbivanjima u povodu Dana antifašističke borbe. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
Boris Buden19. svibnja 2016.Ustav je posthistoricistička bajkaPročitajte prilagođenu, skraćenu verziju intervjua s filozofom i publicistom Borisom Budenom, u kojem smo razgovarali o odnosu liberalizma i fašizma, o rehabilitaciji ustaštva, različitim varijantama nacionalizma, o revizionizmu te anakronom, historicističkom tumačenju društvenih kretanja, o pitanju posttranzicijskih implikacija na sektor kulture unutar i izvan konteksta jezične politike, a osvrnuli smo se i na aktualni sukob oko klerikalizacije visokog obrazovanja, naročito vidljive u prijedlozima integracije FFZG-a i KBF-a. Cjelovitu snimku intervjua možete pogledati u video prilogu.
Richard Seymour13. svibnja 2016.Izbjeglička kriza: Gdje je granica između tragedije i masakra?Antiizbjeglička politika Europske unije nastavlja svoje destruktivno razračunavanje s izbjegličkom krizom, potičući moralnu paniku u svojim državama članicama. Posljedice su jasno vidljive u krvavim rezultatima izgona, koji pomno demonstriraju kršenje ljudskopravaških načela u ime očuvanja bedema tzv. Prvog svijeta.
Goran Đulić6. svibnja 2016.Penzioneri na udaru reformiJednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.
Bojan Nonković | Tribina5. svibnja 2016.Promocija zbornika „Bilans stanja: doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“Bojan Nonković izvještava o nedavnoj promociji zbornika analitičkih radova (pdf) s centralnom temom restauracije kapitalizma u Srbiji te njegovih razornih socioekonomskih posljedica. Saznajte na koji su način valovi privatizacije javnog sektora stvorili materijalne uvjete za (ponovno) jačanje masovne ultranacionalističke histerije koja je dovela do raspada bivše države. Autori zbornika ocrtavaju smjer u kojem se odvija(la) daljnja degeneracija radnih prava, mirovinskih sustava, visokog obrazovanja, poljoprivrede te javnih poduzeća. Također, pogledajte snimku promocije na kojoj govore Vladimir Simović, Jelena Veljić, Marko Grdešić i Marko Kostanić.
Moshé Machover30. travnja 2016.Cionizam i Izrael danasSukob između Izraela i Palestine tema je koja već skoro 70 godina okuplja svjetsku ljevicu. A kako i ne bi kada nije riječ o samo jednom brutalnom militarističkom režimu, već i o sukobu kojemu se ne nazire kraj. Kao doprinos raspravi o ovome pitanju intervjuirali smo Moshéa Machovera, profesora matematike, dugogodišnjeg političkog aktivista te marksista i osnivača izraelske socijalističke organizacije Matzpen. U podosta opširnom intervjuu razgovarali smo o cionizmu, antisemitizmu, izraelskoj ljevici, ali i o perspektivama otpora te rješavanja sukoba.
Katerina Duda23. travnja 2016.Prema sezoni bez krajaAproprijacijom različitih srednjoeuropskih modela svojih turističkih uzora, i „mali Beč“ odnedavno se upisao na mapu važnih turističkih destinacija. Uz zanemarivanje ograničenih resursa lokacije, turistička mašinerija u svrhe brendiranja Grada Zagreba sa sobom neizbježno donosi gentrifikacijske procese, komodifikaciju i depolitizaciju kulture. Revizionizam „sretnog zaborava“ upisan je i u većinu itinerara grada, koji uglavnom izostavljaju period od 1918. do 1991. godine, u istom ključu pretvarajući Trg maršala Tita u „Kazališni trg“.
Dinko Kreho22. travnja 2016.Drugi iz našeg sokakaU načinu na koji se iz perspektive književne kritike oblikovao recepcijski horizont za „Oblak boje kože“, Lujanovićev „roman romske tematike“, izbjegnuto je pitanje proizvodnje institucionalne društvene nejednakosti manjine o kojoj se govori. Zanemarujući strukturne povlastice koje su nam dane, iz unaprijed uvjetovanih pozicija, Drugoga prevodimo uvijek iznova u nejednakog parnjaka. Možemo li spram rasizma usvojiti kritički odnos ukoliko ne adresiramo ključne aspekte njegova perpetuiranja?
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali bolje iskustvo pretraživanja naše web stranice. PrihvaćamPravila privatnosti
Mark Kingwell: Našu ideju sreće treba radikalno revidirati
U Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Marka Kingwella, poznatog kanadskog filozofa, kritičara, medijskog komentatora, profesora na Sveučilištu u Torontu i autora šesnaest knjiga. S Albaharijem je razgovarao o zapadnom viđenju pojma "sreće" i političkom potencijalu književnosti i filozofije. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.
Iste klase profitiraju od liberalizma i od fašizma
Diskurs antitotalitarizama pretvorio je 20. stoljeće u „noć u kojoj su sve krave crne“, a njegove političke aktere u zlikovce podjednakih kalibara. U postsocijalističkim zemljama, to je diskreditiralo socijalizam kao političku i ekonomsku alternativu. Danas, kada ponovo svjedočimo formiranju bloka liberala i nacionalista, analitički se vraćamo u prošlost i ponovo osvjetljavamo uvjete u kojima je nastao fašizam, s naglaskom na strategije gušenja radničkog pokreta. Donosimo proširenu verziju intervjua s Lukom Matićem iz Antifašističkog VJESNIKA.
Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor
Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.
Izbjeglička kriza: Gdje je granica između tragedije i masakra?
Antiizbjeglička politika Europske unije nastavlja svoje destruktivno razračunavanje s izbjegličkom krizom, potičući moralnu paniku u svojim državama članicama. Posljedice su jasno vidljive u krvavim rezultatima izgona, koji pomno demonstriraju kršenje ljudskopravaških načela u ime očuvanja bedema tzv. Prvog svijeta.
Penzioneri na udaru reformi
Jednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.
Cionizam i Izrael danas
Sukob između Izraela i Palestine tema je koja već skoro 70 godina okuplja svjetsku ljevicu. A kako i ne bi kada nije riječ o samo jednom brutalnom militarističkom režimu, već i o sukobu kojemu se ne nazire kraj. Kao doprinos raspravi o ovome pitanju intervjuirali smo Moshéa Machovera, profesora matematike, dugogodišnjeg političkog aktivista te marksista i osnivača izraelske socijalističke organizacije Matzpen. U podosta opširnom intervjuu razgovarali smo o cionizmu, antisemitizmu, izraelskoj ljevici, ali i o perspektivama otpora te rješavanja sukoba.
Prema sezoni bez kraja
Aproprijacijom različitih srednjoeuropskih modela svojih turističkih uzora, i „mali Beč“ odnedavno se upisao na mapu važnih turističkih destinacija. Uz zanemarivanje ograničenih resursa lokacije, turistička mašinerija u svrhe brendiranja Grada Zagreba sa sobom neizbježno donosi gentrifikacijske procese, komodifikaciju i depolitizaciju kulture. Revizionizam „sretnog zaborava“ upisan je i u većinu itinerara grada, koji uglavnom izostavljaju period od 1918. do 1991. godine, u istom ključu pretvarajući Trg maršala Tita u „Kazališni trg“.
Drugi iz našeg sokaka
U načinu na koji se iz perspektive književne kritike oblikovao recepcijski horizont za „Oblak boje kože“, Lujanovićev „roman romske tematike“, izbjegnuto je pitanje proizvodnje institucionalne društvene nejednakosti manjine o kojoj se govori. Zanemarujući strukturne povlastice koje su nam dane, iz unaprijed uvjetovanih pozicija, Drugoga prevodimo uvijek iznova u nejednakog parnjaka. Možemo li spram rasizma usvojiti kritički odnos ukoliko ne adresiramo ključne aspekte njegova perpetuiranja?