Mark Kingwell: Našu ideju sreće treba radikalno revidirati

U Booksi, u ciklusu razgovora pod nazivom "Piščev dnevnik", književnik David Albahari kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušava oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. U Booksi je ugostio Marka Kingwella, poznatog kanadskog filozofa, kritičara, medijskog komentatora, profesora na Sveučilištu u Torontu i autora šesnaest knjiga. S Albaharijem je razgovarao o zapadnom viđenju pojma "sreće" i političkom potencijalu književnosti i filozofije. Njihov razgovor održao se u sklopu projekta "Prošireni estetički odgoj" koji se bavi promišljanjem odnosa estetike i obrazovanja. Donosimo snimku razgovora u Booksi.

Featured Video Play Icon
 

Organizacija: Multimedijalni institut MAMA Zagreb, Kulturtreger/Booksa (Zagreb)

 

Datum i lokacija: 11.5.2016., 19h, Klub „Booksa“, Martićeva 14d, Zagreb

 

Projekt: Aesthetic Education Expanded / Prošireni estetički odgoj

 

Partneri: kuda.org (Novi Sad), Berliner Gazette, Kontrapunkt (Skopje)

 

Moderira: David Albahari

 

U Booksi, u ciklusu književnih razgovora pod nazivom “Piščev dnevnik”, književnik David Albahari će kroz razgovore s književnicima, teoretičarima i umjetnicima važnim za njegov rad pokušati oslikati svoj intelektualni i umjetnički svijet. Tako će svoju istoimenu kolumnu koju objavljuje na portalu Booksa.hr dovesti pred publiku, a njegov idući gost je Mark Kingwell, poznati kanadski filozof, kritičar, medijski komentator, profesor na Sveučilištu u Torontu i autor šesnaest knjiga.

 

Kingwell se obraća širokoj publici – od čitatelja akademskih časopisa do čitatelja dnevnih novina, popularnih magazina i televizijskih gledatelja što ga je učinilo jednim od najpopularnijih kanadskih komentatora cijelog niza različitih društvenih fenomena. Stalna tema Kingwellovih knjiga je aktivna građanska i politička participacija, a bavio se i društvenom pravdom, srećom, popularnom kulturom i potencijalom globalnog građanstva i gradom.

 

S Albaharijem je razgovarao o zapadnom viđenju pojma “sreće” i političkom potencijalu književnosti, odnosno filozofije.

 

Razgovor Albaharija i Kingwella odvija se u sklopu projekta “Prošireni estetički odgoj”. To je partnerski projekt Multimedijalnog instituta i Kulturtregera iz Zagreba, Kuda.org iz Novog Sada, Berliner Gazette iz Berlina i Kontrapunkta iz Skopja koji se provodi u okviru programa Kreativna Europa Europske komisije.

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve