kolumna

Iz medija – 5. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 24.4.,

H-alter: Duh aktivizma i solidarnosti
“‘Napokon imam osjećaj da radim na Sveučilištu!+, kratko je komentirala jedna od profesorica sa Odjela za sociologiju i to je možda najbolji opis onog što se događa u Zadru.“

Dnevnik.hr: Blokada fakulteta u Osijeku (video)

Javno.com: Mirni politolozi iznenadili žestinom bunta (foto + video)
“Profesori i dekan stoje uz studente politologije i novinarstva, ali ne slažu se da je prisilna blokada fakulteta pravo rješenje.“

Javno.com: Ne tražimo povrat školarina, ni skalp Uprave faksa
“Od ministra izričito traže da se pojavi na jednom od njihovih plenuma te traže prijedlog zakona o ukidanju participacija.“

Jutarnji list: Buntovnici nove generacije: ne piju, ne puše, nemaju vođu (video+foto)
“Lukavi šef Katedre za organizaciju znanja i bivši šef svih hrvatskih tajnih službi sabrao je potiho grupicu štrajkbrehera u svom kabinetu i počeo predavati. Uspio je gotovo završiti lekciju, kad mu je na vrata banuo najkrupniji student na fakultetu”

Nacional: Stotinjak studenata pod policijskom pratnjom stiglo do Filozofskog fakulteta (fotke)
“Oko 17 sati s Trga maršala Tita kolona studenata Prava, Ekonomije i Medicinskog fakulteta zaputila se prema Filozofskom fakultetu. Njih stotinjak pod policijskom pratnjom kretalo se Savskom i Vukovarskom ulicom do Filozofskog fakulteta gdje su svi potpisali peticiju.”

Nacional: Jurković predbacuje ministru: ‘Primorčeve izjave nisu primjerene, fakultet bi propao bez školarina’
“Kako je istaknuo, Uprava i Vijeće fakulteta podržali su prosvjede studenata koji traže besplatno školovanje, ‘jer je teško da bi se bilo koji intelektualac tome usprotivio’. Međutim, s druge strane je dodao da Filozofski fakultet, kao i bilo drugi fakultet u Hrvatskoj ne bi mogli poslovati bez financijske ‘participacije’ studenata, jer su prema njegovim riječima financije koje fakulteti dobivaju od proračuna, nedovoljni za provođenje bolonjske nastave.”

Net.hr: Dubrovnik: Studenti najavili prosvjed
“Neformalna skupina dubrovačkih studenata pozvala je svoje kolege da izađu na prosvjed u petak u 18 sati ispred zgrade Sveučilišta kako bi izrazili potporu ostalim studentima.“

Slobodna Dalmacija: Zagrebački Filozofski fakultet: odbijen koncept pregovaranja
“Odbijen je koncept pregovaranja. Oni jednostavno ne žele uzeti u razmatranje mogućnost zakonskih izmjena kojima bi se omogućilo besplatno studiranje – kaže jedan od članova Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje FF-a.“

Slobodna Dalmacija: Započela “okupacija” splitskog Filozofskog fakulteta (foto)
“U 8.30 sati nešto više od 50-tak splitskih studenata uz zviždanje i povike zauzeli su zgradu Filozofskoga fakulteta u Radovanovoj ulici u Splitu.“

Student.net: Nemoj Drago, ništa politički!
“‘OVO JE NAŠA BORBA! SDP I HDZ NAĐITE SI SVOJ RING’ – stoji na ulazu u fakultet, ali i ovu pravednu borbu studenata nastoji se ugurati u ring u kojem ova dva, i Bogu i vragu dosadna protivnika – nemaju mjesta.”

ZaMirZine: Blokade fakulteta se nastavljaju, podrška sve šira
“Sada su blokirani fakulteti u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku i Rijeci, a najavljena je mogućnost blokade u Puli, dok će duborvački studenti danas održati prosvjed nakon kojeg će večeras odlučiti o daljnjim akcijama.“

24. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka