kolumna

Izvještaj s 9. plenuma, 28. travnja 2009.

Na devetome plenumu, održanom u utorak, 28.04.2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Prva točka bila je rasprava o zaključcima sa sastanka Rektorskog zbora. Pred plenumom je pročitano njihovo priopćenje za medije.

Rektorski zbor izglasao je da se na izmjene Zakona o visokoškolskom obrazovanju ide tek 2010. godine. Nude besplatno obrazovanje, ali po neutvrđenom kriteriju uspješnosti. Tamo gdje postoji, ostaje linearni model plaćanja. Osuđuju blokadu i traže odradu nastave.

Dekan Filozofskog fakulteta izjavio je na plenumu kako će komentar na današnje zaključke Rektorskog zbora moći dati tek nakon izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća koja će se održati sutra.

Nakon ove rasprave plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u srijedu.

Grupa za peticiju obavijestila je plenum da je on-line peticija za podršku inicijativi dostupna je na adresi www.ffzg.hr/peticija

Plenum pristaje poslati dvoje delegata u Rijeku na međuplenumski sastanak koji bi radi mogućnosti provjere rada morali biti snimani. Oni, ipak, u skladu s dosadašnjim stavom plenuma nemaju ovlasti donošenja obvezujućih odluka nego samo prijedloga koje plenumi onda moraju potvrditi.

Plenum još jednom poziva profesore FFZG-a da nam se pridruže u blokadi i radu plenuma.

Plenum je odabrao pet delegata koji će prisustvovati sutrašnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća.

Radna grupa za medije predstavila je rezultate s današnjih sastanaka.

Plenum je odlučio da mediji tijekom dana mogu snimati rad radionica i predavanja (no ne i radnih grupa), ali uz autorizaciju snimljenog materijala.

Večeras je donesena odluka i o blokadi Arhitektonskog fakulteta (www.slobodnaarhitektura.bloger.hr).

S blokadom su krenuli i Ekonomski fakultet u Rijeci, Fakultet organizacije i informatike te Veleučilište u Varaždinu te Učiteljska akademija u Slavonskom Brodu.

Od danas su blokirani i Hrvatski studiji u Zagrebu.
Od sutra je u blokadi i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu.

Sutra u 14 h održava se tribina na Ekonomskom fakultetu, a u 18 h tribina na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Poziva se sve zainteresirane da dođu na tribine.

Plenum izabrao moderatore sutrašnjeg plenuma te glasnogovornike za medije.

Plenum je zaključen u 23:00.

28. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka