kolumna

Podrška GONG-a

U Zagrebu, 28. travnja 2009.

IP – 81/2009

Izjava Vijeća i Izvršnog odbora GONG-a:

PODRŠKA STUDENTIMA

Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva

Kao nestranačka udruga, usredotočena na poticanja građana na samoorganiziranje i aktivno sudjelovanje u svim vrstama političkih procesa, GONG izražava podršku studentima i studenticama hrvatskih sveučilišta i fakulteta u njihovim zahtjevima za ostvarivanjem jednakog prava na obrazovanje i njihovom protestu protiv komercijalizacije sustava obrazovanja.

Ustav Republike Hrvatske svakomu pod jednakim uvjetima jamči dostupnost srednjoškol­skog i visokoškolskog obrazovanja, u skladu s njegovim sposobnostima i neovisno o materijalnom statusu. Komercijalizacija obrazovno-odgojnog sustava dovela je do velike socijalne polarizacije i neravnopravnosti među građanima RH. Dodatno, Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je 1966. godine usvojila Opća skupština UN-a, u članku 13, stavak 2 c) kaže da: „više obrazovanje treba biti podjednako dostupno svima, ovisno o sposobnostima, kroz sva odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog visokog obrazovanja.“

Naročito podržavamo izraženu volju studenata da se aktivno uključe i ravnopravno sudjeluju u oblikovanju politike visokog obrazovanja na svim razinama, kako u sferi državne politike, tako i na sveučilištu i matičnim obrazovnim ustanovama.

Zakoni i javne politike o obrazovanju, kao i većina ostalih zakona i javnih politika kojima se uređuje dobrobit građana, već se godinama donose nedovoljno transparentno, bez široke javne rasprave i bez sudjelovanja svih zainteresiranih dionika, napose onih na čiju će egzistenciju ti zakoni i politike najviše utjecati. Stoga pozivamo Vladu RH i nadležnog ministra da u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju uključe stručnu i drugu zainteresiranu javnost, a naročito studente i studentice i nastavno osoblje visokoškolskih ustanova. Rektorat i uprave fakulteta također pozivamo da u rješavanje nagomilanih problema uključe studente.

Istodobno, potrebno je otpočeti i sveobuhvatnu javnu raspravu o državnoj politici investiranja u sve razine obrazovanja, o studentskom i učeničkom standardu i socijalno osjetljivim modelima stipendiranja i drugih potpora studentima i učenicima. Politike i ustrojstvo pojedinih visokoškolskih ustanova također moraju odgovarati visokim obrazovnim i profesionalnim standardima, ali i zadovoljavati kriterije prava na obrazovanje, jednakosti i socijalne pravednosti.

Podržavamo do sada pokazane oblike studentskog izvaninstitucionalnog samoorganiziranja i dobro usmjerenog protesta u formi opravdanog građanskog neposluha. Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva.

Građane i građanke RH pozivamo da se potpisivanjem peticije, ili bilo kojim drugim oblikom solidarne pomoći i podrške pridruže studentima kojima i GONG nudi pomoć u obliku u kojem to oni smatraju dobrodošlim, a GONG može pružiti.

Za Vijeće GONG-a
Vesna Kesić, predsjednica, v.r.

Za Izvršni odbor
Sandra Pernar, izvršna direktorica, v.r.
28. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka