kolumna

Podrška GONG-a

U Zagrebu, 28. travnja 2009.

IP – 81/2009

Izjava Vijeća i Izvršnog odbora GONG-a:

PODRŠKA STUDENTIMA

Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva

Kao nestranačka udruga, usredotočena na poticanja građana na samoorganiziranje i aktivno sudjelovanje u svim vrstama političkih procesa, GONG izražava podršku studentima i studenticama hrvatskih sveučilišta i fakulteta u njihovim zahtjevima za ostvarivanjem jednakog prava na obrazovanje i njihovom protestu protiv komercijalizacije sustava obrazovanja.

Ustav Republike Hrvatske svakomu pod jednakim uvjetima jamči dostupnost srednjoškol­skog i visokoškolskog obrazovanja, u skladu s njegovim sposobnostima i neovisno o materijalnom statusu. Komercijalizacija obrazovno-odgojnog sustava dovela je do velike socijalne polarizacije i neravnopravnosti među građanima RH. Dodatno, Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je 1966. godine usvojila Opća skupština UN-a, u članku 13, stavak 2 c) kaže da: „više obrazovanje treba biti podjednako dostupno svima, ovisno o sposobnostima, kroz sva odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog visokog obrazovanja.“

Naročito podržavamo izraženu volju studenata da se aktivno uključe i ravnopravno sudjeluju u oblikovanju politike visokog obrazovanja na svim razinama, kako u sferi državne politike, tako i na sveučilištu i matičnim obrazovnim ustanovama.

Zakoni i javne politike o obrazovanju, kao i većina ostalih zakona i javnih politika kojima se uređuje dobrobit građana, već se godinama donose nedovoljno transparentno, bez široke javne rasprave i bez sudjelovanja svih zainteresiranih dionika, napose onih na čiju će egzistenciju ti zakoni i politike najviše utjecati. Stoga pozivamo Vladu RH i nadležnog ministra da u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju uključe stručnu i drugu zainteresiranu javnost, a naročito studente i studentice i nastavno osoblje visokoškolskih ustanova. Rektorat i uprave fakulteta također pozivamo da u rješavanje nagomilanih problema uključe studente.

Istodobno, potrebno je otpočeti i sveobuhvatnu javnu raspravu o državnoj politici investiranja u sve razine obrazovanja, o studentskom i učeničkom standardu i socijalno osjetljivim modelima stipendiranja i drugih potpora studentima i učenicima. Politike i ustrojstvo pojedinih visokoškolskih ustanova također moraju odgovarati visokim obrazovnim i profesionalnim standardima, ali i zadovoljavati kriterije prava na obrazovanje, jednakosti i socijalne pravednosti.

Podržavamo do sada pokazane oblike studentskog izvaninstitucionalnog samoorganiziranja i dobro usmjerenog protesta u formi opravdanog građanskog neposluha. Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva.

Građane i građanke RH pozivamo da se potpisivanjem peticije, ili bilo kojim drugim oblikom solidarne pomoći i podrške pridruže studentima kojima i GONG nudi pomoć u obliku u kojem to oni smatraju dobrodošlim, a GONG može pružiti.

Za Vijeće GONG-a
Vesna Kesić, predsjednica, v.r.

Za Izvršni odbor
Sandra Pernar, izvršna direktorica, v.r.
28. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka