PROGRAM BLOKADE: Petak, 24.4.

10.00 – 12.00 h, predavaona D2
predavanje: „ZNANOST I HUMANIZAM“
prezentira: Nikola Biliškov

10.00 – 12.00 h, predavaona D5
predavanje: „PROIZVODNJA AUTONOMNOG PROSTORA U PULI“
prezentira: Emil Jurcan – Pulska grupa

11.00 – 14.00 h predavaona A220
radionica: “Suvremena umjetnost i aktivizam”
voditelji: Grupa likovnih umjetnika i povjesničara umjetnosti – Andreja Kulunčić, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Zlatko Kopljar, Silva Kalčić, Nicole Hewitt, Nevena Tudor i dr.

12.00 – 14.00 h, predavaona D5
predavanje: „1968.“
predavač: Hrvoje Klasić

14.00 – 16.00 h, predavaona D4
otvoreni seminar: „Problemi s bolonjom, Bolonja kao problem – po knjizi K.P. Liessmanna Teorija neobrazovanosti“
predavači: Hrvoje Jurić i Petar Odak

14.00 – 18.00 h, predavaona A230
dramska radionica
voditeljica: Iva Srnec

14.00 – 16.00 h, predavaona D5
predavanje: „STUDENTSKE OKUPACIJE u Grčkoj, Francuskoj i New Yorku“
predavačica: Jelena Kranjec

15.00 – 16.30 h, predavaona D7
predavanje: „SLOBODA MEDIJA“
predavačica: Sanja Modrić

17.00 – 19.00 h, predavaona D7
glavna tribina: GATS i globalno rezanje i izdvajanje za javnu službu“
predavači: Ivana Perica i dr.

16.00 – 17.30 h, predavaona D5
predavanje: „Zakon o golf igralištima – otimačina bez premca“
predavačica: Jagoda Munić – Zelena akcija

17.30 – 18.00 h, predavaona D5
predstavljanje kampanje „MUTNA“
predavači: Zelena akcija i Pravo na grad

18.00 – 19.30 h, predavaona D5
predavanje: „Komercijalizacija javnog prostora“
predavači: Tomislav Medak i Marko Sančanin

20.00. predavaona D7
PLENUM

STUDENTSKO KINO

10.00 – 12.00 h, predavaona D6
“For Love of Water”
r: Irena Salina

12.00 – 13.45 h, predavaona D6
“Vivir la Utopia”
r: Juan Gamero

14.00 – 15.00, predavaona D6
projekcija emisije: Democracy Now!
gost David Harvey govori o G20,
financijskoj krizi i neoliberalizmu

15.00 – 16.45 h, predavaona D6
“The Yes Men”
r: D. Ollman, S. Price, C. Smith

15.00 – 17.00 h, predavaona A220
“Brat”, Rusija 1997.
r: Aleksej Balabanov

poslije plenuma, predavaona D7
“Burn After Reading”
r: E. Coen, J. Coen

najava programa za SUBOTU 25.4.

radionica: „Javno zagovaranje i lobiranje“
Gordan Bosanac (CMS)
tribina: „Građanska neposlušnost u demokratskom društvu“ Igor Bezinović
+ uzbudljivi filmski program 🙂

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.