kolumna

Iz medija – 16. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 5. svibnja

H-alter: Nacionalna startegija suzbijanja studentskog pokreta
Dosad neviđeni studentski bunt u Hrvatskoj od prvog dana je potpuno iznenadio i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Toliko ih je iznenadio da naprosto zapanjuje nesnalažljivost čelnika i činovnika toga ministarstva, koja se u prvim danima blokade sveučilišta najviše očitovala u njihovim, pa u najmanju ruku, nezgrapnim i nekoordiniranim izjavama.

H-alter: Sramotni izostanak plenuma
Jučer 04. svibnja 2009. nije održan plenum akademske zajednice Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu jer nismo dobili dozvolu dekana prof. dr.sc Mladena Juračića za njegovo održavanje.

Javno.hr: Jurković: Nastava će sutra sigurno početi!
Dekan Miljenko Jurković kazao je kako će se u slučaju blokade nastava održavati na alternativnim mjestima. Studenti i dalje žele blokadu.

Jutarnji list: Osigurano 30 dvorana za studente Filozofskog fakulteta
Čelništvo Sveučilišta u Zagrebu osiguralo je tridesetak predavaonica i dvorana na osam lokacija za izvođenje nastave Filozofskog fakulteta nakon odluke studenata toga fakulteta da treći tjedan nastave s blokadom nastave, priopćeno je danas iz Sveučilišta u Zagrebu.

Jutarnji list: Primorac: Besplatno obrazovanje za studente koji ispunjavaju obveze (Foto)
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac izjavio je danas da će akademska godina 2010./2011. imati zakonsko rješenje po kojemu će studenti koji ispunjavaju svoje obaveze (određeni broj ECTS bodova prema Bolonji) u cijelosti imati besplatno obrazovanje.

Novi list: Umjetnička akademija Split – zadnji bastion studentske blokade (foto)
Kako sada stvari stoje, u Splitu još jedino Umjetnička akademija nije ‘pala’, točnije tamo se blokada za sada nastavlja.

Slobodna Dalmacija: Plenum: Nastavlja se blokada zagrebačkoga Filozofskog fakulteta
Studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta na večerašnjem su plenumu odlučili da nastavljaju s blokadom nastave, iako za svoje prosvjedne metode od danas više nemaju potporu Fakultetskog vijeća.

ZaMirZine: Tko pokušava kriminalizirati studentske prosvjede?
Niz birokratskih odluka i poteza studente dovodi pred kriminalizaciju njihovog bunta i legitimnog zahtjeva za besplatnim školstvom. Pitanje tjedna je – tko će sutra podržati štrajk javnih službi, ako danas te iste službe rade protiv studenata?

5. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka