kolumna

Iz medija – 18. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 7. svibnja

Dnevnik.hr: Filozofski i dalje pod blokadom, dekan želio dati ostavku (video)
Buna studenata ipak čini svoje. Unatoč najavama pobunjeni zagrebački Filozofski fakultet ipak nije počeo s nastavom. Kad će nastava početi još uvijek se ne zna, studentska inicijativa već 17. dan ometa svaki pokušaj nastave. Istovremeno, dekan Jurković primio je prve ostavke svojih pročelnica.

Glas Slavonije: Prosvjednici: Tajnik Fotak nam je prijetio
Iako su do daljnjega odustali od pokušaja blokade nastave, članovi Nezavisne studentske inicijative Osijek ne žele prekinuti borbu za željeno besplatno visoko obrazovanje. Stoga će danas, u 11,55 sati, na Trgu Ante Starčevića organizirati skupnu tzv. flash mob akciju, u kojoj će javnim prosvjedom tražiti ukidanje školarina.

H-alter: Darwinizam na sveučilištu
Studentske prosvjede valja prepoznati kao borbu ne samo za sadašnje i buduće studente u pogledu plaćanja studija, već i kao upozorenje na prijetnju akademskog kapitalizma autonomiji sveučilišta i znanosti općenito u definiranju svojih istraživačkih ciljeva.

Index.hr: Rektor Bjeliš pokušava organizirati nastavu: Odluke s plenuma ne obvezuju nikoga (foto)
REKTORA zagrebačkog Sveučilišta Aleksu Bjeliša sve više brinu problemi koje su mu priredili studenti Filozofskog fakulteta koji već 18. dan blokiraju nastavu na toj sastavnici, a obećani zamjenski prostori još nisu stavljeni u funkciju.

Javno.hr: Bjeliš: Situacija je izuzetna, da ne kažem krizna
Rektor Bjeliš istaknuo je kako je namjera Sveučilišta da se organizira što veći dio nastave, te da su pronašli pogodne prostore.

Jutarnji List: Filozofski: Ostavke dale dvije profesorice
Na Filozofskom fakultetu neki profesori reagiraju na promjenu stava fakultetske uprave o studentskom prosvjedu. Doznajemo da je riječ o Aniti Peti-Stantić s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnost te Vlasti Erdeljac s Odsjeka za lingvisitiku.

ZaMirZine: Imati svoj mozak” – studentska pobuna i njen odjek u društvu
Priču o prikupljanju potpisa za peticiju napisala je jedna profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a priča otkriva odjek studentske pobune u društvu, gdje više nije riječ samo o besplatnom obrazovanju, već o bezuvjetnoj podršci ideji pobune. Pročitajte ovo usitinu dirljivo iskustvo.

ZaMirZine: Blokade daju rezultate – predstavnik ministarstva na plenumu
Blokade se nastavljaju u Puli, Zadru i Zagrebu, a drugdje su najavljeni prosvedi i podrška, što je sve rezultiralo pojavljivanjem glasnogovornika ministarstva na plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čime je po prvi put uspostavljena direktna komunikacija, iako posve neslužbena.

7. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka