kolumna
Dnevni graf: Gdje se studij plaćao?
(veća slika)
1. Visoka učilišta sama određuju (a ostale instance im tek potvrđuju) upisne kvote za studente koji sufinanciraju svoj studij i studiraju izvanredno. Strategije se razlikuju.
2. Još 2004./5. gotovo četiri petine studenata stručnih studija te je studije plaćala. Besplatno obrazovanje je rijetkost kad su u pitanju stručni studiji, i to gotovo u svim smjerovima i institucijama koje ih provode. Ovdje se nalaze i sve privatne poslovne škole i sl.
3. Na sveučilišnim studijima ipak više od polovice studenata nije plaćalo svoj studij. Ovo je godina kad je broj studenata koji plaćaju svoj studij bio najmanji, tako da se je do 2007./8. situacija nešto i popravila. Izvanredni studenti su tada činili oko šestine studenata sveučilišnih studija.
4. Između pojedinih fakulteta postoje velike razlike u strategiji strukture upisnih kvota. Na sveučilišnim studijima iz šireg područja ekonomije i prava 70% i više studenata plaćalo je svoj studij, a na prometnom fakultetu tek nešto manje. Na filozofskim fakultetima oko je oko trećine studenata plaćalo svoj studij, a na ostalima (što obuhvaća i sve tehničke i medicinske fakultete) oko četvrtine.
5. I izvanredni sveučilišni studij većinom se organizira pri pravnim i ekonomskim fakultetima. Četiri petine sveučilišnih izvanrednih studenata studira pri tim fakultetima. Pri filozofskim i drugim fakultetima izvanrednih studenata je tek 5%.
6. Dakle, pravo na besplatno obrazovanje uvelike ovisi o odabiru smjera studija. Ali to nije posljedica izvrsnosti kandidata ili obrazovne politike poticanja studiranja u “deficitiranim” profesijama (jer takva ne postoji), već prvenstveno odluke pojedinih fakulteta da ponudi studijska mjesta na tržištu – a za što je očito postojala potražnja jer su studenti ta mjesta na tim studijima ispunili.
7. Status izvanrednog studenta na sveučilišnim studijima u većini je slučajeva rezultat slabog ranga na prijemnom ispitu (ispod kvote “za plaćanje” je kvota “za izvanredne”), dok je npr. zaposlenih osoba koje se prijavljuju na studij kako bi studirali u izvanrednom režimu vrlo malo. Izvanredni studenti nemaju studentska prava.
2. Još 2004./5. gotovo četiri petine studenata stručnih studija te je studije plaćala. Besplatno obrazovanje je rijetkost kad su u pitanju stručni studiji, i to gotovo u svim smjerovima i institucijama koje ih provode. Ovdje se nalaze i sve privatne poslovne škole i sl.
3. Na sveučilišnim studijima ipak više od polovice studenata nije plaćalo svoj studij. Ovo je godina kad je broj studenata koji plaćaju svoj studij bio najmanji, tako da se je do 2007./8. situacija nešto i popravila. Izvanredni studenti su tada činili oko šestine studenata sveučilišnih studija.
4. Između pojedinih fakulteta postoje velike razlike u strategiji strukture upisnih kvota. Na sveučilišnim studijima iz šireg područja ekonomije i prava 70% i više studenata plaćalo je svoj studij, a na prometnom fakultetu tek nešto manje. Na filozofskim fakultetima oko je oko trećine studenata plaćalo svoj studij, a na ostalima (što obuhvaća i sve tehničke i medicinske fakultete) oko četvrtine.
5. I izvanredni sveučilišni studij većinom se organizira pri pravnim i ekonomskim fakultetima. Četiri petine sveučilišnih izvanrednih studenata studira pri tim fakultetima. Pri filozofskim i drugim fakultetima izvanrednih studenata je tek 5%.
6. Dakle, pravo na besplatno obrazovanje uvelike ovisi o odabiru smjera studija. Ali to nije posljedica izvrsnosti kandidata ili obrazovne politike poticanja studiranja u “deficitiranim” profesijama (jer takva ne postoji), već prvenstveno odluke pojedinih fakulteta da ponudi studijska mjesta na tržištu – a za što je očito postojala potražnja jer su studenti ta mjesta na tim studijima ispunili.
7. Status izvanrednog studenta na sveučilišnim studijima u većini je slučajeva rezultat slabog ranga na prijemnom ispitu (ispod kvote “za plaćanje” je kvota “za izvanredne”), dok je npr. zaposlenih osoba koje se prijavljuju na studij kako bi studirali u izvanrednom režimu vrlo malo. Izvanredni studenti nemaju studentska prava.
Vrlo sličnu sliku koja se odnosi na početak akademske godine 2007./2008, ali ne razlikuje redovne studente koji plaćaju i ne plaćaju svoj studij može se vidjeti u priopćenju DZS-a Studenti upisani na stručni i sveučilišni studij u zimskom semestru ak. g. 2007./2008.
Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković
1. svibnja 2009.
