Iz medija – suspenzija blokade: 28. svibnja

Dnevnik.hr: Mladi ne vjeruju politici, važno im je samo prijateljstvo
Prema rezultatima istraživanja Planet Teenager koje je GfK proveo u prosincu 2008. na uzorku od 1500 ispitanika od 11. do 24. godine, mladi u Hrvatskoj većinom žive s roditeljima i ne idu u kazališta i muzeje, najvažnija vrijednost u životu im je prijateljstvo, nemaju interesa za bavljenje sportom niti povjerenja u stranke, vladu i pravosuđe.

e-zadar: Zadarski studenti demantiraju Čička
U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

H-alter: Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije – 2.dio
Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Ovo što se ovdje događa je bunt novog proletarijata, kognitivnog proletarijata, za kojeg je pronađen izraz “kognitarijat”. To su ljudi koji proizvode ideje, kompjuterske programe, dizajn, reklamne slogane, sve ono što donosi vrijednost u aktualnom kapitalizmu. Oni su danas, u evropskim i svjetskim razmjerima najviše eksploatirani.

H-alter: Studentski otpor samo indikator
Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja, a ishitrene izmjene zakona neće riješiti postojeće probleme nejednakosti u visokom obrazovanju, upozorava Institut za razvoj obrazovanja

Jutarnji list: Studenti koji nisu prosvjedovali traže sankcije za kolege
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Jutarnji list: ‘Studiranje u inozemstvu nas ne zanima’
Rezultati Gallupova istraživanja na 15.000 studenata iz 31 zemlje otkrili su negativne stavove studenata o bolonjskom procesu. Dvije trećine hrvatskih studenata posve je nezainteresirano za studiranje u inozemstvu, pokazalo je istraživanje koje je u veljači ove godine za Europsku komisiju proveo Gallup.

Monitor.hr: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Net.hr: Studenti traže kazne za ‘anarhiste’
Odluka Vijeća Filozofskog fakulteta po kojoj neće biti kazne za dio studenata koji su pet tjedana blokirali nastavu razljutila je druge studente. Traže da se poništi ‘sramotna odluka’.

Osijek 031: Nakon prijetnje ministra restoran počinje raditi!
Nakon što je novi studentski restoran prekjučer predizborno svečano otvoren, pa odmah zatvoren(!), oko 20.000 studenata u njemu će se moći hraniti već od idućeg tjedna, a ne tek od 1. listopada, kako je najavljeno!

Slobodna Dalmacija: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
“Smatramo da su odluke Fakultetskog vijeća sramota za sve članove našeg fakulteta te za cjelokupnu akademsku zajednicu jer je opravdavanje namjernih izostanaka s nastave uvreda za svaku studenticu i studenta koji su tijekom nasilne blokade nastave dali sve od sebe kako bi izvršili svoje studentske obveze”, stoji u žalbi.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

ZaMirZine: Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja
Institut za razvoj obrazovanja predstavlja zajedničku izjavu eminentnih hrvatskih stručnjaka na području obrazovnih i javnih politika koja sadrži konkretne prijedloge upućene nadležnim institucijama za uspostavu kvalitetnijeg sustava financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.