Iz medija – suspenzija blokade: 28. svibnja

Dnevnik.hr: Mladi ne vjeruju politici, važno im je samo prijateljstvo
Prema rezultatima istraživanja Planet Teenager koje je GfK proveo u prosincu 2008. na uzorku od 1500 ispitanika od 11. do 24. godine, mladi u Hrvatskoj većinom žive s roditeljima i ne idu u kazališta i muzeje, najvažnija vrijednost u životu im je prijateljstvo, nemaju interesa za bavljenje sportom niti povjerenja u stranke, vladu i pravosuđe.

e-zadar: Zadarski studenti demantiraju Čička
U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

H-alter: Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije – 2.dio
Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Ovo što se ovdje događa je bunt novog proletarijata, kognitivnog proletarijata, za kojeg je pronađen izraz “kognitarijat”. To su ljudi koji proizvode ideje, kompjuterske programe, dizajn, reklamne slogane, sve ono što donosi vrijednost u aktualnom kapitalizmu. Oni su danas, u evropskim i svjetskim razmjerima najviše eksploatirani.

H-alter: Studentski otpor samo indikator
Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja, a ishitrene izmjene zakona neće riješiti postojeće probleme nejednakosti u visokom obrazovanju, upozorava Institut za razvoj obrazovanja

Jutarnji list: Studenti koji nisu prosvjedovali traže sankcije za kolege
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Jutarnji list: ‘Studiranje u inozemstvu nas ne zanima’
Rezultati Gallupova istraživanja na 15.000 studenata iz 31 zemlje otkrili su negativne stavove studenata o bolonjskom procesu. Dvije trećine hrvatskih studenata posve je nezainteresirano za studiranje u inozemstvu, pokazalo je istraživanje koje je u veljači ove godine za Europsku komisiju proveo Gallup.

Monitor.hr: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Net.hr: Studenti traže kazne za ‘anarhiste’
Odluka Vijeća Filozofskog fakulteta po kojoj neće biti kazne za dio studenata koji su pet tjedana blokirali nastavu razljutila je druge studente. Traže da se poništi ‘sramotna odluka’.

Osijek 031: Nakon prijetnje ministra restoran počinje raditi!
Nakon što je novi studentski restoran prekjučer predizborno svečano otvoren, pa odmah zatvoren(!), oko 20.000 studenata u njemu će se moći hraniti već od idućeg tjedna, a ne tek od 1. listopada, kako je najavljeno!

Slobodna Dalmacija: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
“Smatramo da su odluke Fakultetskog vijeća sramota za sve članove našeg fakulteta te za cjelokupnu akademsku zajednicu jer je opravdavanje namjernih izostanaka s nastave uvreda za svaku studenticu i studenta koji su tijekom nasilne blokade nastave dali sve od sebe kako bi izvršili svoje studentske obveze”, stoji u žalbi.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

ZaMirZine: Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja
Institut za razvoj obrazovanja predstavlja zajedničku izjavu eminentnih hrvatskih stručnjaka na području obrazovnih i javnih politika koja sadrži konkretne prijedloge upućene nadležnim institucijama za uspostavu kvalitetnijeg sustava financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Vezani članci

  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.