Iz medija – suspenzija blokade: 28. svibnja

Dnevnik.hr: Mladi ne vjeruju politici, važno im je samo prijateljstvo
Prema rezultatima istraživanja Planet Teenager koje je GfK proveo u prosincu 2008. na uzorku od 1500 ispitanika od 11. do 24. godine, mladi u Hrvatskoj većinom žive s roditeljima i ne idu u kazališta i muzeje, najvažnija vrijednost u životu im je prijateljstvo, nemaju interesa za bavljenje sportom niti povjerenja u stranke, vladu i pravosuđe.

e-zadar: Zadarski studenti demantiraju Čička
U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

H-alter: Studenti pronašli inovativnu formu direktne demokracije – 2.dio
Rastko Močnik u intervjuu za H-alter: Ovo što se ovdje događa je bunt novog proletarijata, kognitivnog proletarijata, za kojeg je pronađen izraz “kognitarijat”. To su ljudi koji proizvode ideje, kompjuterske programe, dizajn, reklamne slogane, sve ono što donosi vrijednost u aktualnom kapitalizmu. Oni su danas, u evropskim i svjetskim razmjerima najviše eksploatirani.

H-alter: Studentski otpor samo indikator
Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja, a ishitrene izmjene zakona neće riješiti postojeće probleme nejednakosti u visokom obrazovanju, upozorava Institut za razvoj obrazovanja

Jutarnji list: Studenti koji nisu prosvjedovali traže sankcije za kolege
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Jutarnji list: ‘Studiranje u inozemstvu nas ne zanima’
Rezultati Gallupova istraživanja na 15.000 studenata iz 31 zemlje otkrili su negativne stavove studenata o bolonjskom procesu. Dvije trećine hrvatskih studenata posve je nezainteresirano za studiranje u inozemstvu, pokazalo je istraživanje koje je u veljači ove godine za Europsku komisiju proveo Gallup.

Monitor.hr: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu.

Net.hr: Studenti traže kazne za ‘anarhiste’
Odluka Vijeća Filozofskog fakulteta po kojoj neće biti kazne za dio studenata koji su pet tjedana blokirali nastavu razljutila je druge studente. Traže da se poništi ‘sramotna odluka’.

Osijek 031: Nakon prijetnje ministra restoran počinje raditi!
Nakon što je novi studentski restoran prekjučer predizborno svečano otvoren, pa odmah zatvoren(!), oko 20.000 studenata u njemu će se moći hraniti već od idućeg tjedna, a ne tek od 1. listopada, kako je najavljeno!

Slobodna Dalmacija: Studenti Filozofskog fakulteta uložili žalbu na odluke Fakultetskog vijeća
“Smatramo da su odluke Fakultetskog vijeća sramota za sve članove našeg fakulteta te za cjelokupnu akademsku zajednicu jer je opravdavanje namjernih izostanaka s nastave uvreda za svaku studenticu i studenta koji su tijekom nasilne blokade nastave dali sve od sebe kako bi izvršili svoje studentske obveze”, stoji u žalbi.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

ZaMirZine: Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja
Institut za razvoj obrazovanja predstavlja zajedničku izjavu eminentnih hrvatskih stručnjaka na području obrazovnih i javnih politika koja sadrži konkretne prijedloge upućene nadležnim institucijama za uspostavu kvalitetnijeg sustava financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve