Izvještaj s 24. plenuma, 12. svibnja 2009.

Na dvadeset i trećem plenumu Filozofskog fakulteta održanom 12. svibnja 2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Dobili smo podrške podružnice Sindikata zaposlenih u visokom školstvu OŠ Vladimira Nazora iz Ploča, Kontekst galerije iz Beograda i profesora norveškog Sveučilišta znanosti i tehnologije.

Zahvaljujemo volonterima koji su distribuirali brošure te onima koji su radili u tiskari.

Skripta za srednjoškolce dovršena je, pozivaju se svi zainteresirani za dijeljenje da se jave.

Pozivaju se svi zainteresirani za sudjelovanje u radu grupe za analizu dokumenata da dođu sutra u 10 sati u A-220. Ponovno će se raspravljati o “legalnosti” posljednjeg saziva Rektorskog zbora.

Danas je dva puta održana mini akcija Potrubi za besplatno obrazovanje, u jutarnjim satima ispred MZOŠ-a i poslijepodne ispred zgrade Rektorata. Akcija je imala odličan odaziv.

Građanin koji je jutros spontano otišao u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uručiti molbu održao je kratku prezentaciju.
Mole se svi prisutni građani da sutra ujutro u 10 sati ne rade gužvu ispred Ministarstva i da večeras ne šalju mailove s velikim prilozima.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju obavijestila nas je o današnjim događajima u Zadru. Studenti su večeras održali plenum na rivi.

Prikazan je film studenata iz Rijeke koji su održali performans znanje nije roba.

Sutra u 14 sati u A-220 sastat će se grupa za koordinaciju prosvjeda.
Na grupi će se razgovarati o detaljima našeg istupa na prosvjedu u subotu, izradi transparenata i organizaciji dolaska studenata iz drugih gradova pa je bitno da bude posjećena.

Demantirane su glasine da je postignut dogovor između sindikata i Vlade.

Objavljeni su rezultati internog fakultetskog referenduma o (de)blokadi nastave.
Sudionica plenuma privatno će osporiti ovaj referendum i poziva druge zainteresirane da učine isto. Nema potrebe da ponovno reagiramo kao plenum.

Pročitano je dekanovo pismo profesorima i studentima.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma iznosi nove prijedloge.

1. preporuka za nadopunu osme točke kodeksa:
„…prema pravilima koja postavlja moderator, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu.“
Prijedlog prihvaćen.
2. Osobe koje su već bile na funkciji moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za onu funkciju na kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije funkcije.
Plenum prihvaća oba prijedloga.
3. Prijedlog smjernice: Prije izglasavanja moderatora za idući dan trebalo bi se ostaviti vremena za komentare i prigovore.
Plenum nema prigovora na ovu smjernicu.

Prijedlog člana plenuma: za glasnogovornike se mogu birati osobe koje su već bile glasnogovornici.
Prijedlog odbijen.

Prijedlog člana plenuma: za moderatore se mogu birati osobe koje su već bile moderatori.
Prijedlog odbijen.

Upućen je poziv svim sudionicima plenuma da što aktivnije sudjeluju u radu svih radnih grupa.

Bitno je raspravljati o institucionalizaciji plenuma nakon završetka blokade na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma ili osnovati novu grupu koja bi se bavila isključivo tim pitanjem.

Odabrani su glasnogovornici i moderatori te je plenum izglasao blokadu i za srijedu.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.