Izvještaj s 24. plenuma, 13. svibnja 2009.

Na dvadeset i četvrtom plenumu Filozofskog fakulteta, održanom 13. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Tehnička podrška blokade zahvalila je exe produkciji na posudbi još jednog bežičnog mikrofona za rad plenuma.

Obavještavaju se svi koji sudjeluju i podržavaju blokadu Fakulteta da se sutra u 19:45 pojave na kolektivnom fotografiranju ispred zgrade Filozofskog fakulteta.

Plenum je zatražio da Studentski zbor FFZG-a zatraži pismeno očitovanje FFZG-a o načinu sankcioniranja nedolazaka na nastavu tijekom trajanja blokade. Član SZFFZG-a obavijestio je plenum da će učiniti što je zatraženo.

Radna grupa za analizu aktualnih dokumenata obavještava da će se sutra u 10 sati nastaviti s radom u A-001.

Profesor Budak obratio se plenumu. Prenio je informaciju o današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje koje je, između ostalog, raspravljalo i o situaciji vezanoj uz blokadu. Njihov će zaključak biti objavljen sutra, no podržavaju cilj prosvjeda: besplatno visoko obrazovanje za sve.

Radna grupa za izradu zakonskog prijedloga zasjedala je i jučer. Zasad prof. Budak nije ovlašten prenijeti zaključke jer oni još nisu konačni. Prenosi kako radna grupa ima čvrst stav o tome da konačni prijedlog ne uključuje kvalitetu studenata definiranu kroz „izvrsnost“ ni ocjene ni redovitost, eventualno tek kroz neki broj ECTS-ova koji bi definirali „normalno uspješnog“ studenta.

Prof. Budak se nada da će prijedlog biti gotov do izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća (petak, 15. svibnja 2009.). Sastanak na kojemu bi se prijedlog trebalo finalizirati je sutra u 14 sati.

Predlaže se da se toj radnoj grupi priključe još 4 predstavnika. Plenum prihvaća prijedlog da se sutra (zajedno s ekipom za snimanje) pošalje četveročlana delegacija na sastanak radne grupe Fakultetskog vijeća za izradu zakonskog prijedloga. Prihvaćeno je da se pošalju osobe koje će konstruktivnim i konkretnim prijedlozima doprinijeti radu radne grupe, istovremeno cijelo vrijeme imajući u vidu dosadašnje stavove plenuma. Cilj suradnje je pronaći najbolji mogući prijedlog Zakona koji bi zadovoljio sve strane u ovoj situaciji. Delegati će plenumu će sutra iznijeti zaključke radne grupe, a plenum ima mogućnost prihvatiti ili donijeti vlastito izdvojeno mišljenje za sjednicu Fakultetskog vijeća u petak.

Grupa za koordinaciju prosvjeda podnijela je izvještaj o radu. U planu je subotnji marš od parkirališta Fakulteta do Trga bana Jelačića uobičajenom rutom (preko Savske i Ilice). Marš je policiji potrebno prijaviti najkasnije sutra. Da bi prijava bila uspješna, za marš je potrebno najmanje 50 redara. Redari moraju policiji dati svoje ime i prezime, adresu i datum rođenja.

Napominje se da su potrebni i redari koji će tijekom prosvjeda u subotu ostati čuvati Fakultet. Sve informacije možete dobiti na mail adresi: prosvjed.subota[at]gmail.com

Traže se i volonteri koji će tijekom prosvjednoga marša dijeliti letke i lijepiti plakate.

Radna grupa za mini akcije također je podnijela izvještaj: odrađeno je nekoliko akcija Trubi za besplatno obrazovanje koje su zadovoljile sva očekivanja te se svima koji žele sudjelovati preporučuju kao sredstvo za podizanje morala. Trubilo se kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kod križanja Držićeve i Vukovarske, na Sveučilišnoj aleji i ispred Rektorata. Osobe iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža na akciju su reagirale prijavom policiji.

Odabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra, a plenum je izglasao nastavak blokade i za četvrtak.

Plenum je zaključen u 23:05.

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.