kolumna

Izvještaj s 25. plenuma, 14. svibnja 2009.

Na dvadeset i petom plenumu Filozofskog fakulteta, održanom 14. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Pozivaju se građani da se u petak spontano pojave pred faksom u 8:15 ili pred Ministartsvom u 9 sati i ponesu sa sobom molbe.

Plenum je odlučio da u subotu javno istupamo. Krećemo s Filozofskog fakulteta i marširamo do Trga bana Jelačića. Način performansa i prosvjeda detaljizirat će se sutra na radnoj grupi u 9 sati u D4.

Pročitani su današnji zaključci povjerenstva Vijeća Filozofskog fakulteta. Nakon duge sjednice, kojoj su prisustvovali i delegati plenuma, donesen je prijedlog od četiri točke.

Oko četvrte točke Povjerenstvo nije moglo postići koncenzus pa su ostavljena dva modela. Sutra se sastaje Vijeće Filozofskog fakulteta kojemu će povjerenstvo iznijeti prijedloge.

Nakon duže rasprave, plenum se jasno očituje da ni jedan od ponuđenih modela ne ispunjava naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem obrazovanja. Plenum odbacuje prijedloge povjerenstva Fakuteltskog vijeća.

Sjednice Vijeća fakulteta otvorene su za javnost. Pravo glasanja imaju samo članovi Vijeća. Pozivamo sve zainteresirane da dođu sutra u 10 sati pred vijećnicu.

Unatoč prijašnjim izjavama i činjenici da je povjerenstvo odgovorno samo Vijeću te da, ukoliko Vijeće prihvati jedan od modela, ono njih može slati kao prijedlog Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, sudionik plenuma i Povjerenstva izjavljuje kako „ništa neće otići s ovog fakulteta dok ne bude usuglašeno s plenumom“.

Plenum prihvaća nove prijedloge grupe za tehnička pitanja plenuma.

1. Plenum pri donošenju odluka teži konsenzusu. Ako do njega ne dođe, treba omogućiti manjini da istakne protuargumente.

2. Odluci o slanju delegata treba prethoditi rasprava o potrebi slanja. Pri tome nije presudno za što su njima delegati potrebni, nego za što smo ih mi voljni poslati.

3. Ako plenum odluči slati delegate, potrebno je ispuniti sljedeće uvjere:
a) delegati moraju od plenuma dobiti mandat
b) sastanci moraju biti snimani u cijelosti
c) ako je u pitanju više sastanaka, delegati se moraju rotirati

4. Način biranja delegata
a) dopušta se predlaganje neograničenog broja kandidata
b) kandidate se mora pitati prihvaćaju li kandidaturu
c) moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata
d) budućim se delegatima mora izglasati povjerenje

Osnovana je radna grupa za nastavak djelovanja plenuma nakon blokade koja se sastaje sutra u 17:30 u predavaonici A-215.

Osnovana je i radna grupa za logistiku jer trenutno nemamo dovoljno donacija i hrane.

Budući da se neočekivano pojavila poklonjena avionska karta koja to omogućuje, izabrana je delegatkinja plenuma koja ide u Berlin. Studenti Umjetničke akademije u Berlinu žele s nekime s plenuma Filozofskog fakulteta razgovarati o našoj situaciji.

Izabrani su moderatori i glasngovornici za sutra. Plenum je izglasao nastavak blokade za 15. svibnja.

DODATAK – prijedlog radne skupine Fakultetskog vijeća (odbačen na plenumu)

(14. svibnja 2009.)

Točka 1.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji prvi put upišu studij na bilo kojoj razini javnih visokih učilišta (definiranih sukladno članku 49. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).

Točka 2.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna uključuje i pravo na jednu promjenu studija na preddiplomskoj razini isključivo nakon prve godine studija.

Točka 3.

Ministarstvo može na temelju molbe, studentu financirati još jedan studij na bilo kojoj razini, a pod uvjetima iz točke 1.

Točka 4.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna student zadržava u vremenu trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu, ako svake akademske godine:

1. stekne 40 ECTS bodova

* neostvarivanje povlači sankciju plaćanja po ECTS bodovima u sljedećoj akademskoj godini. Ako u sljedećoj akademskoj godini student ponovno ostvari 40 ili više ECTS bodova, oslobađa se plaćanja u idućoj akademskoj godini.
* nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student plaća preostale ECTS bodove
* sredstva koja student uplaćuje za ECTS bodove uplaćuju se u Zakladu za stipendiranje

2. ostvari 60% obveza studijskog programa predviđenog za tu akademsku godinu

* neostvarivanje povlači sankciju gubitka prava na nastavak tog studija
* nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student gubi pravo na nastavak tog studija

15. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka