Izvještaj s 28. plenuma, 17. svibnja 2009.

Na dvadeset i osmom plenumu Filozofskoga fakulteta, održanom 17. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Na subotnjem prosvjednom maršu podijeljeno je oko 3 000 brošura, 800 skripti za srednjoškolce i 500 starih Skripti. Kada se sakupe sve majice koje su služile kao knjiga dojmova građana, bit će izložene.

Plenum prihvaća tri smjernice grupe za tehnička pitanja:

1. Nakon svake točke dnevnog reda otvara se rasprava. Ukoliko nema zainteresiranih za istu, može se prijeći na glasanje.

2. Pitanje “Je li plenum za prekid rasprave” uvijek mora sadržavati definiciju onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: “Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda” ili “Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X”.

3. Nakon što moderatori formuliraju pitanje za glasanje, prije izglasavanja postavljaju pitanje: “Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?”

Plenum je preformulirao prijedlog radne grupe za tehnička pitanja koji je glasio:

Sve osobe, osim onih navedenih pod točkom 2, za vrijeme plenuma sjede na svojim mjestima. Ovo uključuje i osobe koje iznose zaključke radnih grupa. Direktna replika može se dozvoliti jedino ukoliko član plenuma zatraži direktan odgovor od osobe koja iznosi zaključke radne grupe. Samo moderatori mogu koristiti moderatorski mikrofon u Osobe koje iznose zaključke radnih grupa staju pred plenum, ali se nakon podnešenog izvješća vraćaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja.

Radna grupa za mini akcije je predložila par novih projekata o čijoj će se realizaciji raspravljati na sastanku radne grupe.

Svi zainteresirani za pomoć u pripremi maturanata za prijemne ispite neka se jave Sunčici.

Sudionik plenuma je primijetio da bi načelno ideja da se maturanti moraju dodatno pripremati nakon znanja kojeg su stekli u srednjoj školi mogla biti loša, ali u postojećem sustavu mislimo da je ispravno ponuditi besplatno obrazovanje svima kojima možemo pomoći.

U Zadru se svaki dan održava plenum van fakulteta. Održana je mini akcija Ulovi ministra.

U Splitu je izvješen transparent na Sv. Duji. Održavaju se mini akcije Podne manje pet.

Sporan dio zaključka radne grupe za analizu dokumenata:

Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij uz dodatak da nitko ne može izgubiti to pravo.

Pravo na studij sada se gubi:

1. Ako se dva puta padne isti kolegij

2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova

3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)

Model b grupe Fakultetskog Vijeća je odbijen jer je htio postaviti još restriktivnije mjere – da se pravo na studij izgubi nakon 7 godina (3+1 + 2+1).

Nakon duže rasprave odlučeno je da će se sutra u 10 sati sastati radna grupa za analizu dokumenata i razmotriti da li izbacujemo tu formulaciju što podrazumijeva da se pravo na studij može izgubiti po sadašnjem modelu ili ne.

Studenti drugih fakulteta neka se jave Jeleni kako bi joj pomogli u simuliranju primjene modela radne grupe Fakultetskog vijeća na svoje fakultete i studijske grupe.
Kontakt mail za više inormacija: jemilos[at]gmail.com

Plenum je preko Studentskog zbora poslao upit Fakultetskom vijeću o tome hoće li biti ikakvih sankcija za studente koji ne idu na nastavu na alternativnim lokacijama, u slučaju da se na njihovim studijskim grupama održava.

Stav dekana je da će svaki profesor odlučiti hoće li i kako sankcionirati studente koji ne dolaze na nastavu na alternativnim lokacijama. Neće se pokretati etički i stegovni postupak protiv studenata, ali se ne može garantirati hoće li pojedini profesor uskratiti potpis.

Jedan od uvjeta za prekid blokade je da nema sankcija za studente koji nisu išli na predavanja na alternativnim lokacijama.

Odlučeno je da će biti pozvan netko iz fakultetske uprave da nam da konkretnije informacije o mogućim sankcijama.

Pozvani su svi da saznaju točne podatke o pohađanju nastave na alternativnim lokacijama i daju ih radnoj grupi za trenutnu procjenu situacije.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra i izglasana je blokada. Sutra je 29. dan blokade.

(* nelektorirana verzija)

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.