kolumna

Izvještaj s 33. plenuma, 22. svibnja 2009.

Na trideset i trećem plenumu, održanom u petak, 22. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o četiri točke dnevnoga reda.

Plenum je pogledao dva filma, dokumentarni i animirani, nastala za vrijeme sedmog Festivala prvih. Potom nas je posjetio Bembo i pružio nam humorističan i ohrabrujuć mini performans, nakon čega je sedmi Festival prvih i službeno zaključen.

Autor dokumentarne emisije Mijenjam svijet (HRT) koja se snima od početka blokade i koja je trebala trajati 25 minuta, zatražio je dozvolu za produženje emisije zbog količine snimljenog materijala. Montiranu emisiju plenum će dobiti na autorizaciju.

Otvorena je rasprava jer je na prvome plenumu odlučeno da službeni dokumentarac o blokadi snima Restarted (Igor).

Plenum glasanjem nije ekipi iz emisije Mijenjam svijet dopustio montiranje drugog dokumentarnog filma, ali je dopustio duže trajanje emisije.

Plenum je zahvalio Krašu i Alexu Callinicosu na donaciji odnosno podršci.

Centar za ljudska prava pozvao je članove plenuma na konferenciju za medije koja će se održati u ponedjeljak, 25. svibnja 2009. u 11:30 sati u Ulici kralja Držislava 6.

Plenum je obaviješten da je ministar Primorac pod sumnjom da je intervenirao u uređivačku politiku Jutarnjeg lista.

Radna skupina za budućnost plenuma podnijela je izvještaj i dala plenumu sljedeće preporuke: da se plenum u budućnosti nastavi redovito sastajati jednom tjedno, a ukaže li se potreba za promjenom ritma redovnih plenuma, to pitanje može biti riješeno kao točka dnevnoga reda. Što se tiče izvanrednih plenuma, grupa smatra da uslijed manjka podataka potrebnih za kvalitetnu analizu trenutno nije moguće artikulirati preciznu i jasnu proceduru njihova sazivanja. Ipak, radna grupa namjerava kontinuirano raditi sve što može kako bi što prije osmislila kvalitetnu i zadovoljavajuću proceduru sazivanja izvanrednih plenuma.

Radna skupina za međuplenumsku suradnju izvijestila je da se čeka e-mail iz Berlina sa specifikacijama oko predstojećeg međunarodnog sastanka.

Radna grupa za interdisciplinarnu suradnju iznijela je prijedlog modela interdisciplinarne suradnje između studenata različitih odsjeka na FFZG i studenata drugih fakulteta. Projekt je naišao na svesrdno odobravanje i aktivnu podršku profesora na nekim odsjecima (poglavito na Odsjeku za komparativnu književnost) te će se u realizaciju krenuti nakon rješavanja metodoloških i tehničkih pitanja (prostor na Fakultetu, raspored). Ovaj se projekt temelji na tekovinama blokade u smislu da se sporazumno i sustavno uklanjaju prepreke u komunikaciji između studenata raznih područja te im se omogućava grupni rad i razmjena iskustava. Težnja je da projekt postane trajni zalog kohezije između studenata, kako našeg Fakulteta tako i čitavog Sveučilišta.

Radna skupina za procjenu trenutne situacije pročitala je osvrt na dekanovu izjavu za koji je izglasano da se objavi na službenom glasilu inicijative, Slobodnom Filozofskom.

Potom je radna grupa dala prijedlog za provođenje „blokade u mirovanju“. Predloženo je da se izglasa početak nastavnog procesa za ponedjeljak 25.5.2009. Nakon burne rasprave zaključeno je da će se o tome glasati u sklopu izglasavanja blokade.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra, kao i studenti koji će u ponedjeljak (25. svibnja) u 15:30 sati gostovati na Radio Sljemenu u emisiji Studentske teme.

Nakon ponovne burne rasprave o nastavku blokade plenum je izglasao da se blokada nastavlja.

Plenum je zaključen u 23:09.

22. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka