OTVORENO PISMO REKTORU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PROF. DR. ALEKSI BJELIŠU ZBOG POVREDA LJUDSKIH PRAVA I DISKRIMINACIJE DIJELA STUDENATA NA HRVATSKIM STUDI

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE – BABE – CESI – KUĆA LJUDSKIH PRAVA

Zagreb, 30. travanj 2009.
Sveučilište u Zagrebu
rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš
fax. +385 1 4564 008

Poštovani,

nevladine udruge koje već niz godina rade na promociji i zaštiti ljudskih prava i demokratizaciji društva reagiraju ovim putem zbog uočenih grubih povreda ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata/ica Hrvatskih studija sa Sveučilišta u Zagrebu. Kao što je svima poznato već nekoliko dana traju studentske blokade pojedinih Fakulteta u Zagrebu i drugim gradovima diljem Hrvatske. Dio studenata/ica Hrvatskih studija također je želio iskoristiti svoje ustavno pravo na miran prosvjed, ali im je to onemogućeno zaključavanjem zgrade Hrvatskih studija od strane uprave fakulteta i selektivnim puštanjem u zgradu samo onih studenata/ica koji su protiv blokade . Time se je nedvojbeno prekršilo pravo građana na izražavanje i pravo na slobodu okupljanja, a i dalje se provodi diskriminacija onih studenata/ica koji zagovaraju blokadu.

Naime, svima je poznato da je 1. siječnja 2009. godine stupio na snagu Zakon o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu Zakon) koji izričito zabranjuje diskriminaciju temeljenu na „političkom ili drugom uvjerenju“. Uvidom u ovaj slučaj nedvojbeno se može utvrditi kako zabrana ulaska od strane uprave Fakulteta u zgradu Hrvatskih studija onim studentima/icama koji imaju „uvjerenje da su za besplatno školstvo i da taj cilj žele postići građanskim prosvjedom – blokadom“ predstavlja klasičan primjer direktne diskriminacije (čl. 2 stavak 1 Zakona). Štoviše, postoje i indirektni dokazi (sastavljanje popisa studenata koji mogu ući u zgradu, izjave pojedinh svjedoka o verbalnom vrijeđanju) o sustavnom uznemiravanju studenata/ica koji su za blokadu, a što kod njih uzrokuje strah, te se stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje a što je Zakonom zabranjeno (čl 3. stavak 1. Zakona).

U ovom slučaju uprava Fakulteta ni na koji način ne može se pozivati na iznimku o zabrani diskriminacije (čl. 9. stavak 2, točka 1) u smislu da je takvo postupanje određeno zakonom u cilju prevencije kaznenih i prekršajnih djela te da su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići. Naime, iz ostalih prosvjeda studenata/ica diljem Hrvatske vidljivo je da studenti za vrijeme blokade ne čine niti kaznena niti prekršajna djela (to im brani i kodeks ponašanja koji su usvojili/e), a štoviše sam Fakultet nije upotrijebio sredstva primjerena i nužna cilju već je priskočio represivnoj mjeri zaključavanja fakultetske zgrade i selektivnom pristupu studenata u zgradu. Nedopustivo je da studenti/ce ne mogu ući u prostorije svoga fakulteta zbog svog poltičkog ili drugog uvjerenja.

Ovakvo diskriminatorno postupanje u suprotnosti je i sa etičkim Kodeksom Sveučilišta u Zagrebu, posebno sa čl. 7, stavak 1 Kodeksa koji zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije i uznemiravanja.

Od Vas rektora tražimo da ODMAH učinite sve što je u Vašoj moći da se prestane sa diskriminacijom i uznemiravanjem studenata na Hrvatskim studijima i da se svima omogući pristup u zgradu Fakulteta.

Ovim putem obavještvamo i Pučkog pravobranitelja kao i državno odvjetništvo RH da u okviru svojih ovlasti reagiraju na ovaj slučaj povrede ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata Hrvatskih studija.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve