kolumna

Podrška civilnih udruga: To je i naša stvar!

MREŽA MLADIH HRVATSKE

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE, CENTAR ZA MIR I NENASILJE, RAND, SU KLUBTURA, PUŽ, AUTONOMNI KULTURNI CENTAR ATTACK, UDRUGA ZA DEMOKRATSKO DRUŠTVO, DOCUMENTA, CESI, KVARK, B.A.B.E., KUĆA LJUDSKIH PRAVA, UMKI, PLATFORMA 981, ZUM, GONG, FILMAKTIV, AGENCIJA LOKALNE DEMOKRACIJE OSIJEK, BRIC – BARANJSKI CIVILNI CENTAR, LUČ, UDRUŽENJE ZA MIR BARANJA, POBJEDA, VOLONTERSKI CENTAR OSIJEK, ZELENA AKCIJA, GRAĐANSKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA, ŽENSKA AKCIJA RIJEKA, DOMAĆI, UDRUGA NEMEZ

Barbara Blasin, Sanja Iveković, Ante Perković, Amir Hodžić, Marina Škrabalo, Vesna Janković, Nataša Škrbić
Kontakt osoba: Emina Bužinkić, emma@mmh.hr, 099 6655 446

MEDIJIMA, SVEUČILIŠTU, PROFESORIMA, UMJETNIČKIM INICIJATIVAMA, GRAĐANIMA I GRAĐANKAMA, MLADIMA!!!

TO JE I NAŠA STVAR

Kako će se razvijati situacija oko studenskih prosvjeda je i naša stvar!!!

OTVORITI VRATA – DIJALOG JE MOGUĆ

Pratimo sa zebnjom rast napetosti i pojavu zastrašivanja i fizičkih obračuna prema studentima i studenticama koje održavaju blokadu na Zadarskom Sveučilištu.

Zaključavanje fakulteta svojim studentima i angažiranje zaštitarskih službi je primjena sredstava prisile.

Po čemu se zaključavanje vrata učilišta razlikuje od blokade?

Po cilju djelovanja: dok blokada služi cilju rješavanja sukoba vezano uz komercijalizaciju znanja, zaključavanje univerziteta razumijemo kao pokoravanje neposlušnih studenata i ne prepoznajemo želju za komunikacijom s drugom stranom.

Po načinu ponašanja: za razliku od „Ne može“ rektora/dekana Hrvatskih studija, Zadarskog učilišta, studenti u blokadi imaju OBRAZLOŽEN I RAZUMLJIV STAV koji objašnjava njihovo djelovanje putem blokade. Zaštitare vidimo kao REPRESIJU PROTIV DRUGOG MIŠLJENJA. Nenasilno djelovanje Nezavisne studentske inicijative prepoznajemo kao doprinos da visoka učilišta budu prva mjesta u našem društvu koja njeguju kulturu diskusije, dijaloga i poštivanja različitih mišljenja.

Po posljedici: zaključavanje vrata je USKRAĆIVANJE AUTONOMNOG PROSTORA UNIVEZITETA koji studenti imaju pravo koristiti za pozivanje na društveni dijalog. Nije fakultet privatni posjed svoje uprave, već je uprava dužna poštivati misiju univerziteta kao autonomnog prostora na kojem se osnažuje kultura dijaloga, kretivnog i kritičkog mišljenja. Prostora u kojem niti policija ne može intervenirati.

NENASILNA DRUŠTVENA PROMJENA

Mi građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu podržavamo NAČIN na koji je taj sukob iznesen u javnosti. Način blokade učilišta je NENASILNA AKCIJA [1].

Ponosni smo što već više od 30 dana u našem društvu ona traje i ohrabrujući je primjer nenasilnog društvenog djelovanja u cijeloj regiji.

Zar nije spasonosno za suvremeno krizno vrijeme da postoje modeli rješavanja društvenih sukoba bez upotrebe nasilja prema protivniku? Zar ne ulijeva nadu i ponos u građane/ke ove zemlje činjenica da bez obzira na iscrpljujuće uvjete održavanja blokade gotovo mjesec dana studenti/ce i profesori/ce još uvijek na blogu slobodni filozofski pozivaju na kodeks ponašanja u skladu s nenasilnom, uključujućom komunikacijom.

Naši studenti i studentice već 28. dan donose odluke na DIREKTAN DEMOKRATSKI način i odbijaju tako isticanje karizmatskih studentskih vođa.

Na nizu video zapisa, svakodnevnim izjavama za tisak dokazuju kako je moguće staloženo, odlučno i ARGUMENTIRANO obrazlagati svoje djelovanje.

Smatramo da nenasilna društvena akcija nezavisne studentske inicijative stvara u našoj zajednici novo iskustvo i pridonosi novoj – priželjkivanoj KULTURI NENASILNE DRUŠTVENE PROMJENE.

ZEMLJA ZNANJA ZA SVE

MI građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu:

– podržavamo glas zajednice studenata i profesora protiv komercijalizacije znanja
– važno nam i stalo nam je da Hrvatska svoj razvoj doista usmjeri prema zemlji znanja
– važno nam je i stalo nam je da svi mladi ljudi koji to žele, bez obzira na imovno stanje, imaju mogućnost obrazovati se i doprinositi zemlji znanja.

POZIV VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Podržavamo Nezavisnu studentsku inicijativu jer je ukazala na problem koji nosi komercijalizacija obrazovanja. Učinila je to usredotočeno na analizu, s voljom da ulazi u dijalog s neistomišljenicima i koristeći nenasilne metode društvenog djelovanja.

Šutnju od strane Vlade Republike Hrvatske i resornih ministara shvaćamo kao da studenti/ce i profesori/ce nisu važni/e. No, pored besplatnih udžbenika nama treba ravnopravnost i poštivanje od strane vlasti kojoj građanstvo daje legitimitet. Šutnja nikada nije zlato, vec prečesto forma pasivnog nasilja.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima uđe u pregovore oko minimalnih studentskih zahtjeva.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima, i uz uključivanje predstavnika studenata i univerziteta, pokrene proceduru za izmjenu postojećih pravila, zakona i prakse u smjeru besplatnog obrazovanja.

UČINITE KNJIGU VIDLJIVIM ZNAKOM SVOJE PODRŠKE

Pozivamo građane i građanke koji se slažu sa ciljevima i metodama nenasilne borbe za BESPLATNO obrazovanje i da svoju podršku učine vidljivom.

Ponesite knjigu u javni prostor:

* na tržnicu, u tramvaj, na posao, u kafić, u park!
* pokažite svakoj političkoj opciji da dajete svoj glas za viziju: zemlja znanja za sve.

Čitajte blog slododnifilozofski i šaljite molbe ministarstvu, potpišite peticiju!

Razgovarajte sa svojom djecom i pitajte što biste još mogli učiniti, zatrubite za obrazovanje, razmišljajte kako biste još mogli podržati ovaj napor za dobrobit svih nas. Javite što vam je palo na pamet. Svaki vaš doprinos je važan.

JOŠ JEDNOM PODRŽIMO ZAHTJEVE GRAĐANSKOG OTPORA STUDENATA!

Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima, pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo i podržavamo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja; bez smanjenja upisnih kvota.

Tražimo i podržavamo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti, te idejom da je obrazovanje javno dobro.

Tražimo i podržavamo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.

Također zahtijevamo i podržavamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visoko obrazovnim institucijama.

POZIVAMO NOVINARE I NOVINARKE

Vaša je podrška nenasilnom otporu komercijalizaciji obrazovanja važna!

20. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka