kolumna

POZIV NA SVEČANO PRITVARANJE 7. Festivala prvih – petak 22.05.2009.

Organizacioni odbor 7.Festivala prvih pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Studio Artless vas dozivaju!!!!!!!!
Povedite i ostale na svečano pritvaranje 7. Festivala prvih (Tema: Besplatno obrazovanje) u petak, 22. 05. 2009. od 16h !!!!

• 16.00 – 17.00: Performans “Odljev mozgova” – autor: Džebo
• 17.00 – 18.00: Što se je u stvari dogodilo na radionicama 7. Festivala prvih – prezentacija radionica
• 18.00 – 19.00: Svirka jazz banda “FOOT FETISH JAZZ EXPERIENCE”
• od 18.00 kreće SVEČANO PRITVARANJE:

važna napomena:
program je vezanog karaktera i ulijeva se sadržajem jedan u drugi pa dorufajte u 18.00 sati.

a) Koncert uz puni stol:
Telepathic International Group-TIG,Danska ( Zlatko Burić-Kićo, Henning Freeman )

+ stalna rubrika “Nova iznenadjenja za nova pokolenja”
u ovoj emisiji predstavljamo Telepathic International Group-TIG iz Danske u kojem je karijeru nastavio Zlatko Buric, jedan od osnivaca legendarne teatarske skupine Kugla Glumista zasluznih izmedju ostalog i za razvoj punka i new wavea u Jugoslaviji….TIG sviraju kraut-jazz-slager-punk-kabaret muziku a interesantno je da su prije 7 godina nastupali u Banjaluci….koncert je bio u Hacijendi ali ga je tokom nastupa ceskih Waave prekinula policija pa je danski bend odsvirao koncert u kuci jednog od organizatora pred 15 ljudi…audio snimak postoji…..( iz najave za emisiju Anatomija zvuka, Banjalučki radio, 2008.)

b) Modna revija: „iznesi i nosi (ga…)“ ( misli se na stav )

c) Igor Mihovilović, Split; Prezentacija rada grupe SexA

d) Svečana proba otkrivanja spomen ploče dr.H.C. Zabludovskom, Bertoltu Brechtu i besplatnom obrazovanju u atriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Nakon protokola slijedi domjenak.

Tekst spomen ploče:
DAVNE 1954. GODINE NA OVOM SU MJESTU DVA DOBRA ČOVJEKA NAKON ŽUČNE RASPRAVE ZAKLJUČILI: NEMA PRAVEDNOG I ZDRAVOG DRUŠTVA BEZ BESPLATNOG OBRAZOVANJA! ČEGA NEMA TOG SE NE ODRECITE! – KLIKTAO JE ZABLUDOVSKY GRLEĆI BRECHTA .

U ZAGREBU 22. SVIBNJA 2009.
ŽELJKO ZORICA I ORGANIZACIJSKI ODBOR 7. FESTIVALA PRVIH PRI FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

e) Premijera kratkog filma: Začavlana kamera

(o svemu što studenti mogu reći u trideset sekundi ako ih se pita ili ako želiš jesti moraš se izjasniti – film je rezultat multimedijske akcije/kuhanje,snimanje filma – prvi dio trajao je tijekom petka 15.05., a drugi dio tijekom četvrtka 21.05.)

f) Prikaz filma radionice 2D ANIMACIJA

g) BEMBO i BIMBA dolaze na Plenum izraziti podršku.

Odvojite se i vi od matrice bar na jedan dan!
Nakon pritvaranja 7.Festivala prvih odvojite se cijeli život!

Organizacijski odbor 7. Festivala prvih na Filozofskom fakultetu.

I još!!!!!

Drago nam je kako vas možemo izvijestiti o uspostavi nove kulturne činjenice u Zagrebu. Dana 22.05.2009. godine, zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prostor oko nje biti će proglašeni Muzejom besplatnog obrazovanja sa stalnim postavom radova nepoznatih autora. Vjerujemo kako će ova umjetnička akcija pomoći specijalnim aspektima turističke ponude Zagreba obzirom kako su manje skupine turista već viđene u auli fakulteta u razgledavanju postava. Svjedoci smo kako velike turističke zemlje za svoju promociju upotrebljavaju i prodaju svoju povijest (brandiranje ideologija) a nadasve trže uspjehe dokazljivom demokracijom (pobune radnika,studenata i dezorijentirane mladeži ). Molimo vas da uveličate taj čin i na taj način pomognete etabliranju novog prostora kulture u prostor od izuzetne turističke važnosti.

21. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka