Iz medija – suspenzija blokade: 4. lipnja

Glas Slavonije: Kaptol: Gospodarska i socijalna politika države je lakomislena!

Građani se ne osjećaju zaštićeni ni od suda, ni policije, ukida se vrsnoća zdravstva i jednakost u školstvu, nabrajao je Šimac probleme, istaknuvši da se on osobno zalaže za besplatno školstvo na svim razinama, te da unošenje privatnog profita u zdravstvo i smanjivanje osnovnih zdravstvenih usluga dovodi u pitanje koheziju nacije. I Komisija ističe da “društvenu uzajmnost slabi i prepuštanje javnih usluga privatnom poslu”, što je posebno zabrinjavajuće u zdravstvu i školstvu.

Jutarnji list: ‘Vlada je rasprodala obiteljsko srebro’
Komisija Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije danas je objavila izjavu o gospodarskoj krizi koja je zahvatila čitav svijet te je pritom oštro napala anterecesijske mjere koje je donijela Vlada. (…) Šimac je dodao da bi trebalo uložiti novac u školstvo jer je to vrijednost koja jamči bolju budućnost i da se zalaže za besplatno školstvo jer ono jamči “jednakost djece”. Napomenuo je da u školstvu i u zdravstvu ne bi smjelo biti profita i privatnog interesa.

Novi list: SDP traži ukidanje školarine za redovite studente
“Čvrsto smo uvjereni da za ovaj strateški projekt mora biti novca. Ako ga ima za sporne građevinske zahvate kakav je Pelješki most i za egzibicije ministara ala besplatni udžbenici, sigurno ima i prostora za ukidanje školarina”, kazala je Marija Lugarić.

T-portal: SDP predlaže zakon o besplatnom obrazovanju (+ video)
SDP će po hitnom postupku u Hrvatski sabor uputiti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim bi se trebalo osigurati besplatno studiranje. U SDP-u kažu da je i njih prodrmala studentska pobuna, ali da to nije osnovni razlog zbog kojeg predlažu zakonske izmjene.

Večernji list: Za godinu studija 5000 eura, 250 za smještaj u hotelu s bazenom
Sveučilište za bogate, kako se u javnosti tepa Međunarodnom sveučilištu u Dubrovniku, ujedno prvom hrvatskom privatnom sveučilištu, kojemu je osnivač bivši ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, zaključuje prve upisne kvote za prijediplomski studij Međunarodnih odnosa i diplomacije i za studij Međunarodne ekonomije i poslovanja, koji će studentima svoja vrata otvoriti 9. rujna.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.