kolumna

U četvrtak (27.8.) otvaranje Biciklopopravljaone u Frankopanskoj 1!

Nakon nedavno održanog neslužbenog otvaranja, pozivamo vas i na službeno otvaranje “Biciklopopravljaone” – komunalne biciklističke radionice Zelene akcije. U Biciklopopravljaoni će svi građani, uz pomoć dežurnih volontera, moći besplatno, sami, popraviti svoj bicikl.

Svečanost otvaranja održat će se u četvrtak, 27. kolovoza, od 18:00 do 21:00, u prostorijama Zelene akcije u Frankopanskoj 1. Dođite i iskoristite priliku da uz pomoć naših aktivista riješite probleme koji muče vaš bicikl!

Uz mogućnost da popravite svoj bicikl, moći ćete pogledati i izložbu fotografija koju su povodom prošlogodišnjeg Dana bez automobila osmislili članovi Udruge mladih muzeologa Kontraakcija. U 19:00 održat će se i projekcija filmova koji se bave biciklizmom i urbanim planiranjem usklađenim s potrebama ljudi i okoliša.

Popis filmova koji će biti prikazani, kao i više detalja o budućem radu Biciklopopravljaone (čemu služi, u koje će dane biti otvorena, koje usluge hoće, a koje neće pružati te kako vi možete pomoći radu Biciklopopravljaone) možete saznati u nastavku:

Cycling Friendly Cities (Nizozemska, 2004. – 16 min.).
(Autor scenarija je Enrique Pennalosa, bivši gradonačelnik Bogote, najzaslužniji za radikalnu reformu prometnog sustava tog južnoameričkog velegrada koja je pokazala da rješenje gorućih prometnih problema leži u osnaživanju javnog prijevoza, biciklizma i pješačenja, a ne u gradnji novih cesta i podzemnih garaža. Film se bavi primjerima triju gradova s naročito dobrom biciklističkom infrastrukturom – Amsterdama, Kopenhagena i Bogote.)

Produkcija: Interface for Cycling Initiatives, Nizozemska

Bus Rapid Transit: Bogotá (SAD, 2008 – 8 min.)
(Dokumentarac o Brzom autobusnom prijevozu – sustavu autobusnog prijevoza fizički odijeljenom od ostatka prometa u Bogoti, Kolumbija.)
Produkcija: Street films, SAD

Copenhagen – City of Cyclists (SAD, 2007 – 35 min)
(Dokumentarac o funkcioniranju biciklističkog prometa u Kopenhagenu, Danska.)
Produkcija: Abillionbikes, SAD

Live Bicycle (Italija, 2006 – 55 min.)
(Dokumentarac koji se bavi biciklizmom, pokretom Kritične mase te mobilnošću općenito)
Produkcija: Freebase, Italija

Bicycle Repair Man (3 min.)
(Čuveni sketch Monthy Pythona)

ČEMU I KOME SLUŽI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
Svrha Biciklopopravljaone je pružiti svima zainteresiranima prostor, alate i savjete koji bi im omogućili da sami poprave svoj bicikl. Vlasnici bicikla će u Biciklopopravljoni moći pronaći neke od teže dostupnih alata, a jednom tjedno i volontera koji će im pomoći u rješavanju kvarova koje ne znaju otkloniti sami. Korištenje Biciklopopravljaone bit će besplatno za sve. Razumljivo, korisnici će morati sami kupiti sve dijelove koje na njihovom biciklu treba zamijeniti – Biciklopopravljaona pruža samo prostor, mogućnost korištenja alata i pomoć dežurnog volontera.

KOJE DANE ĆE BICIKLOPOPRAVLJAONA BITI OTVORENA?
Biciklopopravljaona s redovitim radom počinje odmah nakon otvorenja. Prostor Biciklopopravljaone i biciklistički alati koji se tamo nalaze bit će građanima dostupni svakog radnog dana od 10:00 do 16:00. Svaku srijedu od 17:00 do 20:00 građani će u Biciklopopravljaoni moći pronaći volontera spremnog da im pomogne s problemima koje ne znaju
riješiti sami.

GDJE SE NALAZI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
U suterenskim prostorijama Zelene akcije (tzv. Garaži), u Frankopanskoj 1, u dvorištu.

KOJE ĆE SVE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA PRUŽATI?
U Biciklopopravljaoni možete pronaći specijalizirani biciklistički alat, a jednom tjedno dobiti i pomoć iskusnog volontera.

KOJE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA NEĆE PRUŽATI?
Kao prvo, nećete moći samo ostaviti bicikl na popravak. Smisao Biciklopopravljaone je da sami nešto naučite o popravljanju svog bicikla. Popravke u pravilu vršite sami, pri čemu se za pomoć možete obratiti volonterima koji će dežurati jednom tjedno. Također, imajte na umu da naši volonteri, iako iskusni, ne znaju sve. Vjerojatno vam neće moći pomoći oko popravaka određenih vrsta jako modernih, jako skupih i jako egzotičnih dijelova. Barem u skorije vrijeme, neće vam
moći pomoći niti kod kvarova suspenzija (amortizera) i hidrauličkih kočnica (zapravo su im najdraži stari bicikli koje ste kupili na Hreliću ili naslijedili od roditelja:)). Alat Biciklopopravljaone ne može se posuđivati tj. iznositi van prostora Bicikloporavljaone. Na kraju, Biciklopopravljaonu, odnosno njene volontere, ne može se držati odgovornima ni za kakvu štetu koja bi na vama ili vašim biciklima mogla nastati uslijed korištenja savjeta/pomoći koji su vam pruženi ili uslijed primjene alata dostupnog u Biciklopopravljaoni. Možemo, međutim, garantirati da će vam svaka pomoć biti pružena s najvećom brigom za vas i vaše bicikle.

KAKO VI MOŽETE POMOĆI RADU BICIKLOPOPRAVLJAONE?
Ukoliko posjedujete određena tehnička znanja i ukoliko se osjećate sposobnim, možete postati volonter tj. pomagati posjetiocima da poprave svoje bicikle. Uvijek su dobrodošle i donacije alata, starih bicikala i dijelova bicikla, kao i literature.

Vidimo se na otvaranju!
26. kolovoza 2009.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka