kolumna

Iz medija – 26. studenog 2009.

Rijeka danas:
Profesor studentima – Više vrijedi oprema, nego svi vi zajedno! (video)
Sljedeći plenum je u četvrtak u 18:00 u učionici 210. U međuvremenu, na youtubeu je osvanula snimka na kojoj je vidljiv dio atmosfere na Filozofskom fakultetu u srijedu i svađa studenata s profesorima koji ih pokušavaju istjerati iz laboratorija.

Glas Istre:
Studenti protiv smanjenja kvota
“Ono što je najvažnije spomenuti je činjenica da je i sam rektor rekao da ćemo ostati pri samom dnu visokoobrazovanih zemalja ako se uvede novi sustav financiranja obrazovanja. Ostaje pitanje zapravo kome je to u interesu? Nama studentima to sigurno nije, pri čemu se oštro ograđujemo od ovakvoga modela financiranja obrazovanja i ukoliko to bude potrebno, borit ćemo se protiv njega”, poručili su studenti.

Glas Slavonije:
Osječki studenti umjesto blokade održali tribinu
Inicijativa studenata Filozofskog fakulteta Osijek za besplatno obrazovanje jučer je na matičnom fakultetu organizirala tribinu nazvanu “Zašto studentski aktivizam?”, koja je održana uz potporu vodstva fakulteta i Studentskog zbora.

Jutarnji list:
“Više od svega želim upisati ekonomiju”
Većina domske djece nakon srednje škole može samo sanjati o studiranju. Josipa Petrović iz dječjeg doma ‘A. G. Matoš’ jedna je od rijetkih koja je uspjela upisati studij, i to zahvaljujući stipendiji

Novi list:
Studenti (ipak) ne žele blokadu
Većina studenata riječkog Filozofskog fakulteta ne želi sudjelovati u blokadi nastave i aktivnostima Nezavisne inicijative za besplatno obrazovanje, jer kako je pokazala anketa kojoj se odazvalo 867 studenata ukupno 493 polaznika Filozofskog fakulteta želi redovno pohađati nastavu.

Novi list:
Akademija primijenjenih umjetnosti u blokadi
Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti na plenumu u srijedu navečer donijeli su odluku o blokadi nastave i pridruživanju Nezavisnoj inicijativi za besplatno obrazovanje.

Slobodna Dalmacija:
Split: Studenti blokirali dvoranu Filozofskog
Ustrajni u svojim zahtjevima za besplatnim studiranjem za sve, studenti splitskog Filozofskog fakulteta u srijedu oko 13 i pol sati mirno su blokirali zgradu tog fakulteta na lokaciji u Radovanovoj ulici pridružujući se na taj način svojim kolegama u Zagrebu, Rijeci i Puli.

Večernji list:
Zadarski studenti prolongirali blokadu
Studenti Zadarskoga sveučilišta na svojem večerašnjem plenumu nisu odlučili da će nakon pola godine ponovno blokirati tu ustanovu, već su tu odluku, kako stoji u njihovu priopćenju, ostavili otvorenu za javnost.

26. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka