kolumna

Izjava za medije Međunarodnog studentskog pokreta

Niz grupa iz zemalja diljem svijeta, okupljenih u nezavisnu platformu pod nazivom Međunarodni studentski pokret, obilježava danas, 5. studenog, “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action”) u sklopu borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Tokom današnjeg dana održat će se niz akcija i prosvjeda kojima će se najaviti predstojeći “Globalni tjedan akcije – Obrazovanje nije na prodaju” koji će trajati od 9. do 18. studenog i za vrijeme kojeg su planirane protestne akcije u tridesetak zemalja širom svijeta. Tim je povodom Međunarodni studentski pokret objavio izjavu za medije, koju ovdje prenosimo u hrvatskom prijevodu. Obilježavanju današnjeg dana ujedinjene akcije pridružit će se i studenti iz Hrvatske, koji planiraju prosvjedne akcije u Splitu, Puli i Rijeci.

Tokom godina ljudi diljem svijeta bili su svjedoci vrtoglavog rasta školarina, što je mnoge bacilo u dugove koje su otplaćivali još dugo nakon što su diplomirali. Odnedavno se povećava i prisutnost korporacija na sveučilištima, pa čak i u školama. Javne obrazovne institucije sve češće su podvrgnute ekonomskim silama. Pretvaraju se u poslovne prostore u kojima studenti, učenici, nastavnici i osoblje jedva da imaju glasa. Na studente se – pa čak i učenike – gleda kao na ništa drugo do klijentelu, što stvara okružje izravno suprotstavljeno samoodređujućem učenju. Ljudi diljem svijeta pogođeni su stalnim rezanjima budžeta i rastućim utjecajem ekonomskih interesa na javno obrazovanje.

Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, razne grupe i čitavi pokreti iz svih dijelova svijeta povezuju se kako bi se udružili u borbi za slobodne i emancipirajuće sustave javnog obrazovanja.

U četvrtak, 5. studenog 2009., “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action“) započet će niz međunarodno koordiniranih protestnih akcija koje će se održati u sklopu “Globalnog tjedna akcije – Obrazovanje nije na prodaju” (9. – 18. studenog). U ovom trenutku gotovo 70 grupa u 30 zemalja (kao što su Kanada, Liberija, Hrvatska, Filipini, Njemačka, Indonezija, Francuska, Bangladeš, Italija i SAD) poziva na javne rasprave, prosvjede i okupacije javnih prostora za vrijeme tjedna akcije.

Vijesti o blokadama na sveučilištima diljem Austrije proširile su se svijetom munjevitom brzinom i energizirale međunarodno povezivanje među aktivistima. Ljudi iz cijelog svijeta identificiraju se sa zahtjevima i ciljevima studenata koji blokiraju. Ovaj novi masovni pokret pozvao je na nacionalni dan akcije u znak podrške besplatnom javnom obrazovanju a protiv takozvanog “Bolonjskog procesa”, za koji smatraju da je dio “Uvodnog dana ujedinjene akcije”.

Studentski sindikati u Kanadi pozivaju na masovne demonstracije protiv školarina i nastavljajuće komercijalizacije javnog obrazovanja koje bi se održale istoga dana. Veće prosvjede planiraju, među ostalima, i grupe u SAD-u, Poljskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Samo nekoliko dana kasnije, 17. studenog, pokreti u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i drugim zemljama složno će nastaviti svoje akcije.

Redovito nalaženje aktivista na online chat-u, korištenje raznih foruma, mailing liste i internetske stranice pomažu u osiguravanju neprekinutog toka informacija među aktivistima, gdje god se nalazili. “Temelji” Globalnog tjedna akcije bili su koordinirani uz potporu ovih sredstava od strane ljudi diljem svijeta koji sebe vide kao dio nezavisne platforme “Međunarodni studentski pokret.”

Ovaj novostvoreni međunarodni pokret ima za cilj potaknuti javne rasprave o funkciji javnih obrazovnih sustava za društva u cjelini te o vezi između lokalnih problema unutar obrazovnih institucija i globalnih ekonomskih sila. Cilj mu je istaknuti nužnost slobodnog i emancipirajućeg javnog obrazovanja za bilo koje demokratsko društvo.

Ova pitanja tiču se ne samo onih koji su direktno njima pogođeni unutar tih institucija, već i društva u cjelini. Svaka grupa formulira detaljno vlastite individualne zahtjeve, no one sve stoje ujedinjene u svojoj borbi za slobodno i emancipirajuće javno obrazovanje – diljem svijeta!

Za više informacija o Međunarodnom studentskom pokretu posjetite njihove stranice na emancipating-education-for-all.org. Puni popis grupa koje podržavaju Globalni tjedan akcije dostupan je na ovoj stranici.

5. studenoga 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka