kolumna

Podrška sindikata Željezare Split

“Nikada nemojte interese pojedinaca pretpostaviti općim interesima svih studenata. Također, nemojte dopustiti da Vas se međusobno podvoji i postigne rezultat „zavadi pa vladaj“. Međusobno jedinstvo i čvrsti stavovi su garancija uspjeha.” Dobili smo potporu sindikata Željezare Split kojeg u cijelosti možete pročitati u nastavku!

SINDIKATI
ŽELJEZARE SPLIT

K. Sućurac, 26.11.2009.

STUDENTIMA
ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA

Poštovani studenti,

Zahvaljujemo Vam na podršci koju ste nam uputili prigodom naših aktivnosti i naših nastojanja za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta u Željezari Split.

Iskreno nam je žao što se zbog permanentne angažiranosti na rješavanju naših problema do sada nismo uspjeli detaljnije informirati o akcijama koje vi organizirate i ciljevima koje time želite postići. Ne sumnjamo da su vaši ciljevi i zahtjevi opravdani stoga Vam ovim putem upućujemo poruku da se nastavite boriti za ciljeve koje ste pred sebe postavili. Pri tome uvijek morate biti dosljedni i pravični, ali svakako i nepokolebljivi. Nikada nemojte interese pojedinaca pretpostaviti općim interesima svih studenata. Također, nemojte dopustiti da Vas se međusobno podvoji i postigne rezultat „zavadi pa vladaj“. Međusobno jedinstvo i čvrsti stavovi su garancija uspjeha. Ovo Vam pišemo iz vlastitog iskustva. Mi smo doživjeli sve moguće provokacije, podmetanja i napade, a naročito se nastojalo stvoriti razdor među nama i radnicima kao cjeline. Opstali smo još uvijek jedino iz razloga što to nikome nismo dopustili.

Čast nam je što ste procijenili da bi Vam naše iskustvo koje smo stekli kroz borbu za ostvarivanje naših prava i ciljeva bilo korisno i što ste nas pozvali da sudjelujemo na Vašem Plenumu u subotu dana 28.11.2009.g. u Zagrebu.

S žaljenjem i isprikom moramo Vam nažalost reći da nismo nikako u mogućnosti udovoljiti Vašoj molbi u ovom trenutku jer i samo organiziramo Zbor radnika kao i druge aktivnosti vezane za isplate minimalne plaće koja nam još nije isplaćena. Iz tog razloga smo u utorak 24.11.09. organizirali prosvjed ispred Hrvatskog fonda za privatizaciju u Zagrebu. Nužno je da te aktivnosti nastavimo kontinuirano kako bismo polučili uspjeh. Nadamo se da ćete nas razumjeti i opravdati, mi ćemo nastojati iznaći neki slobodni termin za razgovor i susret s Vama.

Uz osobite poštovanje i srdačne pozdrave

Tonči Mužić
Katica Nejašmić
Mladen Bekavac
Jozo Ivančević
26. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka