SC-ova politika legimitiranja

Veći broj studentskih menzi u gradu Zagrebu okupiran je zaštitarima izvjesne privatne zaštitarske tvrtke koji revno provjeravaju identitete studenata komparirajući ih sa odgovarajućim računima da bi utvrdili koriste li studenti blagodati studentskog blagovanja služeći se vlastitim ili tuđim X-icama. Posljednja u nizu akcija Studentskog centra u Zagrebu u vidu legitimiranja studenata (i eventualnog budućeg oduzimanja X-ica) za svoj jedini cilj ima nadomještanje nedostatka novca u troškovima SC-a koje još nije pokrilo Ministarstvo, a što je obveza tog istog Ministarstva.

Već smo u ranijim tekstovima upućivali na, u najmanju ruku, mešetarski pronicljive, ali i socijalno i etički niske udarce službene ekonomske strategije SC-a. Intervjui i izjave SC-ova ravnatelja, gospodina Vidovića u kojima objašnjava najnoviji patent svoje “postsanacijske” politike, zadnjih su dana popunile hrvatski medijski prostor. U takvom kontekstu izdavačkih i emiterskih divova, mail jedne ogorčene kolegice očito nije izazvao interes ni u mediju koji se voli kititi apozicijom javnog. Prenosimo njen kratak osvrt poslan HRT-u i pozivamo vas da se učlanite u jednu i(li) drugu grupu protiv ovakve prakse, na društvenoj mreži Facebook.

Poštovani,

Kao ponižena studentica ovim putem Vas preklinjem da cijeloj Hrvatskoj objavite priču koja je sramotna čak i za našu zemlju.

Naime u proteklih par dana u svim menzama SC-a pri patroliranju zaštitari i provjeravaju da li student jede obrok na svoju x-icu. Svi znamo da studenti često jedni drugima posuđuju x-icu jer ne mogu dopustiti da im kolege budu gladni.

Na primjer studenti iz Zagreba imaju samo 200kn na x-ici a svakodnevno su na faksu što znači da im često kolege iz ostatka Hrvatske izlaze u susret ili recimo moj kolega koji je izgubio x-icu ne može jesti ništa 2 mjeseca jer toliko treba da mu naprave novu x-icu!! Studenti su pokušali na svoju tacnu i na svoju x-icu kupiti 2 obroka (za sebe i kolegu) što je sasvim legitimno jer vlasnik x-ice ima pravo uzeti obroka koliko želi i njegova je stvar što učiniti poslije s tim jelom.

Ali nažalost zaštitati maltretiraju takve studente, pa se u menzi na Kampusu Borongaj dogodilo da je zaštitat napao studenta a dan kasnije i se zvala policija jer studenti nisu htjeli pokazati x-icu (na što imaju pravo jer ih zakonski samo policija ima pravo tražiti dokumente, a zaštitari nisu imali potvrdu koja jamči da im je ta radnja odobrena od strane policijske uprave)
Još jednom Vas molim da ispitate što se događa, da izvijestite Hrvatsku javnost o sramoti – studente se nadzire kao u logorima i broji im se svaki zalogaj koji su njihovi roditelji prevelikim porezom subvencionirali!!

U privitku Vam šaljem fotografije koje su snimili studenti na Kampusu Bornogaj i koje možete naći na facebook grupi “Što će nam gorile u menzi?!?” koja u svega dva dana broji više od 2 000 članova.

Srdačan pozdrav od uplašene i gnjevne studentice

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve