kolumna

Skup ” Horror – porno – ennui” Instituta za etnologiju i folkloristiku

U Zagrebu će se od 19. do 21. studenog u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, 4. kat) održati međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Horror — porno — ennui: kulturne prakse post-socijalizma”, jedan dio kojeg će biti posvećen i proljetnoj studentskoj blokadi fakulteta u Hrvatskoj. Organizatoru vas pozivaju da dođete i sudjelujete u diskusijama. Program skupa možete pročitati u .pdf formatu ili u nastavku ovog posta.

Četvrtak, 19. 11. 2009.

16:00–17:30 moderatorica: Ines Prica

  • Ines Prica: Kakav fantastičan dan! Post-jugoslavenska intervencija u (ionako slabe) temelje post-socijalističkih studija
  • Ivana Spasić: Smrt Brisa Tatona i uslovni kosmopolitizam socijalističke Jugoslavije
  • Ljupčo S. Risteski: Himalajsko, a naše. Postsocijalistička saga o makedonskom kraljevstvu na Himalajima

18:00–19:00 moderatorica: Renata Jambrešić Kirin

  • Orlanda Obad: Balkan Lights: o promjenama u predodžbama o Zapadu i Balkanu u Hrvatskoj
  • Jasmina Husanović: Bauk zvani “agresivni ateizam”: antifašizam nasuprot politike perpetuiranja genocida kroz revizionizam i uravnilovku

Petak, 20. 11. 2009.

10:00–12:00 moderator: Ozren Biti

  • Mislav Žitko: Autonomija, konverzija i status quo: prema morfologiji akademskog polja
  • Petar Bagarić: Blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. kao promocija novog tipa političkog bića u Hrvatskoj
  • Vesna Kesić: U ime koga? Medijski govor o studentskoj blokadi
  • Tomislav Pletenac: Što krije baršunasto podzemlje? Studentski prosvjedi u Zagrebu

12:30–14:00 moderatorica: Mojca Piškor

  • Damir Arsenijević: Frankenstein porodica: o tijelima kojih nema i insistiranju
    da ona budu, ali drugačije
  • Biljana Žikić: Emancipacija pornografije ili pornografizacija emancipacije: “ozbiljni” mediji i pornografija u (post)socijalizmu
  • Ozren Biti: Stezanje remena i zatvaranje ventila: korporalni aspekti krize u postsocijalizmu

16:00–17:30 moderatorica: Tea Škokić

  • Reana Senjković: O proizvodnji, posredovanju i konzumaciji. Popularne kulture u socijalizmu
  • Ildiko Erdei: Pop-heroji i post-post socijalistička politika mrtvih tela
  • Tomislav Oroz: Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzija povijesne ličnosti u pop kulturi

18:00–19:30 moderatorica: Orlanda Obad

  • Suzana Marjanić: Gerilski akcionizam ili od Crvenog Peristila (1968.) do Crvene fontane (2008.): Crveno, što volim crveno. Crvenvjetar…
  • Nebojša Jovanović: Kinematografija bunkera: o crnim knjigama jugo-filma
  • Renata Jambrešić Kirin: Strava i dosada egzekutora: tragom dva ratna filma (Obični ljudi i Crnci)

Subota, 21. 11. 2009.

10:00–11:30 moderatorica: Reana Senjković

  • Sezgin Boynik: Šta znači Dosada u Punku (u Jugoslaviji)?
  • Mojca Piškor: Forsiranje Zvečke ili nešto o proizvođenju strašno uzbudljive dosade
  • Lidija Radojević: Muzička produkcija u raljama kapitala

12:00–13:00 moderatorica: Nives Rittig Beljak

  • Tanja Petrović: Šta će nama vojničke priče? Sećanje na JNA na prostorima bivše Jugoslavije
  • Tea Škokić: Što su brkovi bez muškarca? Društvene konstrukcije muškosti postsocijalističkog razdoblja

13:00 Završna diskusija i zatvaranje skupa

17. studenoga 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka