Izvještaj s 82. plenuma, 13. travnja 2010.

Na osamdeset i drugom plenumu, održanom 13. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je odlučio da će poslati dopis vezan uz dva magistarska rada Vijeću Fakulteta. Smatramo potrebnim još jednom naglasiti da Filozofski fakultet upisuje studente u jedan i jedinstven studij koji se bez obzira na dvije studijske grupe završava jednom, a ne dvjema diplomama.

Na osamdeset i drugom plenumu, održanom 13. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Prisutan je bio samo jedan moderator pa je za drugoga izabran sudionik grupe za tehnička pitanja plenuma koji je pomogao u sastavljanju dnevnog reda.

Pročitan je intervju iz Večernjeg lista s ministrom Fuchsom u kojem ministar spominje mogućnost vraćanja školarina za diplomske studije i poziva visoka učilišta da razmisle o ukidanju neisplativih programa. Govori i o problemu prevelikog interesa i pritiska na društveno-humanističke studije te o uštedi na potporama studentima.

U utorak je otvorena izložba “Jutarnji ponovno napada” u Klubu SC. Na otvorenju je održana i tribina o medijima. Gosti tribine bili su Rade Dargojević, Trpimir Matasović, Boris Postnikov i Mate Kapović. Postoji mogućnost da se nakon dva tjedna izložba preseli u Osijek i Split. Razmišlja se i online postavu.

Na grupi za širenje direktne demokracije finaliziran je letak za nezaposlene koji se nalazi u A-001. Letak će se dijeliti na Zavodu za zapošljavanje i distribuirati u druge gradove. Dogovorene su i tri emisije na radiju SC. SSSH će organizirati predstavljanje Radničkog FAQ-a u Tvornici kulture. Traže se volonteri za prodaju Kuharica na štandu tokom Subversive film festivala. Medika nudi suradnju u okviru kulturnog programa Antibiotik. U planu je akcija dijeljenja materijala za Međunarodni praznik rada.

U srijedu, 21. travnja u 18h u D3 Siniše Miličića održat će predavanje o radničkim pravima i sindikalizmu.

U petak, 16. travnja u 16h u A001 održava se radionica Kako funkcionira plenum.

Grupa za širenje direktne demokracije sastaje se u petak u 18h.

Na sjednici Povjerenstva za razvoj studija raspravljalo se o problemu modula nastavničkih kompetencija koji po zakonu ima 60 ECTS bodova. Načelno je usvojen model po kojem bi bodovi trebali biti simetrično podijeljeni po semestrima. Nerealno je očekivati da će odsjeci smanjiti svoje jezgre kako bi napravili mjesta za nastavničke kolegije. Veća je vjerojatnost da će jednostavno smanjiti broj bodova po kolegiju.

Plenum je odlučio da će poslati dopis vezan uz dva magistarska rada Vijeću Fakulteta.

Smatramo potrebnim još jednom naglasiti da Filozofski fakultet upisuje studente u jedan i jedinstven studij koji se bez obzira na dvije studijske grupe završava jednom, a ne dvjema diplomama. Pritom su studenti na svakoj studijskoj grupi samim izvršenjem obveza predviđenih studijskim programom (apsolviranjem kolegija) ispunili kriterij “završnosti” i dokazali da su tijekom studijskog procesa usvojili potrebna znanja, dok je za potvrđivanje znanstveno-istraživačke kompetencije dostatan jedan, ali zato opsežniji, magistarski rad.

Izabrani su promatrači za iduću sjednicu Povjerenstva koja se održava 15.travnja u 9h.

Riječki studenti godišnjicu blokade obilježavaju bogatim programom (http://blog.autonomnistudenti.com/). Programska sekcija pozabavit će se organiziranjem tribine na godišnjicu blokade FFZG-a, u utorak 20.travnja.

Delegat plenuma je sudjelovao u raspravi na tribini Pravo na prosvjed.

Idući plenum održat će se u utorak, 20. travnja u 20h. Izabrane su moderatorice koje će biti dostupne od 18h u A001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 22:14.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.