kolumna

Izvještaj s 84. plenuma, 27. travnja 2010.

Na osamdeset i četvrtom plenumu, održanom 27. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Izglasana je podrška radnicima Poljoprerade iz Hrvatskog Leskovca. Ponovno se burno raspravljalo o nadolazećim izborima za Studentski zbor. Sudionice plenuma su sudjelovale na tribini na Filozofskom fakultetu u Beogradu na kojoj su predstavile funkcioniranje našeg plenuma. Ovog četvrtka će se i kod njih održati plenum, odnosno zbor.

Na osamdeset i četvrtom plenumu, održanom 27. travnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Plenumu je pročitana obavijest o donesenim kvotama i participacijama u troškovima studiranja za upis studenata u prvu godinu diplomskih studija u idućoj akademskoj 2010./2011. godini. 2238 studenata u cijelosti će biti oslobođeno plaćanja participacija u troškovima studiranja, njih 1818 participirat će u troškovima studija po linearnom modelu plaćanja, a 4098 studenata plaćat će maksimalni iznos participacija. Maksimalni iznosi studentskih participacija iduće akademske godine iznositi od tisuću do 9240 kuna.

Alternativna kulturna organizacija iz Novog Sada organizira konferenciju o fenomenu, posljedicama i alternativama procesu privatizacije. Konferencija će se održati u studenom u Novom Sadu. Zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Program ovogodišnjeg Subversive film festivala započinje u subotu, 1.svibnja. Iz programa izdvajamo panel Širenje područja borbe: Mi seljaci, radnici, studenti… koji će se održati u utorak, 4. svibnja od 15 do 18h te predstavljanje knjige Pravo na pobunu Igora Štiksa i Srećka Horvata 7. svibnja u 18h. Na festivalu će gostovati i Tariq Ali, Samir Amin, Michaela Lebowitz, Michail Riklin i Slavoje Žižeka. Više na njihovoj stranici. Skripta(TV) će snimati predavanja koja će se održati na Festivalu. 

Radna grupa za analizu dokumenata je sastavila dopis Povjerenstvu za razvoj studija u kojemu izražava stav plenuma o pitanju ograničenja broja ispita po pet po semestru.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije organizirala se distribucija materijala za Prvi maj. Povodom Praznika rada AKC Medika u subotu organizira predavanja, izložbe i projekcije filmova. Održat će se i predavanje Uvod u direktnu demokraciju.

Traže se volonteri za dijeljenje materijala i volontiranje na Subversive film festivalu.
Razgovaralo se i o novonastaloj situaciji u kutinskoj Petrokemiji u kojoj je smijenjen direktor uprave jer je poštovao kolektivni ugovor. Grupa se sastaje svakog petka u 18 sati u prostoriji A-001.

Radne grupe su otvorene svim zainteresiranim studentima i građanima.

Kolege iz Osijeka su nas obavijestile da će se na Sveučilištu u Osijeku studentima koji ne ispunjavaju studentske obveze naplaćivati ECTS-ovi. Cijena boda još nije poznata, ali će biti jednaka na svim sastavnicama. U Zadru se cijene školarina nisu mijenjale od uvođenja bolonjskog procesa, ali se mijenjaju kvote i svake godine raste broj studenata koji studiraju za osobne potrebe.

U četvrtak, 29. travnja u 18h u D5 održat će se tribina o Studentskom zboru.

Na prošlom plenumu odlučeno je da plenum načelno podržava ideja razaranja Studentskog zbora iznutra koristeći postojeći izborni sustav.

Plenumu je predstavljen okvirni program jedne od sveučilišnih lista. Sudionici plenuma su raspravljali o problematičnim formulacijama pročitanog letka, ponajprije vezanim uz delegate Studentskog zbora i (ne)mogućnosti odlučivanja svih zainteresiranih studenata. Nekim sudionicima plenuma problematično je i nespominjanje potpuno javno financiranog obrazovanja.

Predstavljen je i program jedine liste Filozofskog fakulteta.

Sudionice plenuma koje su sudjelovale na tribini Od partijske kontrole do slobodnog univerziteta održane na Filozofskom fakultetu u Beogradu podnijele su izvještaj s tribine. Na tribini su se problematizirali ilegalni izbori za Studentski parlament i studentsko organiziranje putem predstavničke demokracije. Predstavljen je način funkcioniranja plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon burne rasprave sudionici tribine odlučili su da će studentski zbor/plenum održati u četvrtak, 29. travnja u velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Plenum je odlučio podržati radnike Poljoprivrede iz Hrvatskog Leskovca koji mjesec dana štrajkaju jer nisu primili plaće za siječanj, veljaču i ožujak, a doprinosi im nisu uplaćivani već dvije godine. Radnici su stupili u štrajk i uspostavili kontrolu nad tvornicom. Nakon nešto više od tjedan dana zaštitari su ih izbacili iz tvornice te im zabranili pristup.

Idući plenum održat će se u utorak, 4. svibnja u 20 sati u D7.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni od 18h u A-001.

Plenum je zaključen u 22:46.

28. travnja 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka