Fabrika knjiga: Humanistika u tranziciji (28. svibnja)

Pozivamo vas niz predavanja autora “Fabrike knjiga” u sklopu nastave na Odsjeku za komparativnu književnost pod nazivom “Humanistika u tranziciji”. Predavanja će se održati u petak, 28. svibnja u prostoriji A-214 na Filozofskom fakultetu između 12 i 16 sati. Predavači i teme su navedeni u nastavku posta.


  • Nenad Veličković (Filozofski fakultet, Sarajevo):
    Zloupotreba književnosti u obrazovanju
    Predavanje će biti posvećeno interpretaciji u nastavi, i tome kako,
    kad interpretacija izostane, književnost lako bude zloupotrebljena.

  • Predrag Brebanović (Filološki fakultet, Beograd):
    Književnost kao Biblija
    Tema izlaganja biće odnos biblijskog i književnog kanona.

  • Boris Gunjević (Teološki fakultet “Matija Vlačić Ilirik”, Zagreb):
    Duhovne vježbe protiv Imperija
    U kratkom izlaganju pokazat će se kako svaka kritika kapitalističke
    racionalnosti mora biti teološka. Ukoliko je kapitalizam religija, onda
    jedino religija može ponuditi radikalnu kritiku kapitalizma. Ukoliko je
    kapitalizam istovremeno tehnologija želje, jedino što nam preostaje
    jest iscjeljenje želje koje nudi teološka praksa duhovnog vježbanja u
    obliku paideie.

  • Dejan Jović (Univerzitet Stirling; Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
    glavni analitičar Ureda predsjednika Republike Hrvatske)
    EU- ropeizacija Balkana i/ili balkanizacija Europe?
    Nove kontroverze u konstrukciji Drugog
    Govorit će se o utjecaju zajedničkog historijskog naslijeđa bivših
    jugoslavenskih republika na njihovu integraciju u Europsku uniju.

  • Nenad Dimitrijević (Centralnoevropski univerzitet, Budimpešta):
    Masovni zločin, kolektivni identitet, i odgovornost
    Izlaganje je fokusirano na pitanje da li se svi članovi nedobrovoljne grupe
    (nacije) trebaju smatrati odgovornim za zločin počinjen u njihovo ime.

  • Viktor Ivančić:
    Kako mediji lažu govoreći istinu
    Predavanje će biti o etičkim pitanjima sa kojima se suočavaju novinari
    u državama u tranziciji. U središtu pažnje naći će se pitanje: zbog
    čega je faktografska preciznost najčešće u službi dezinformiranja?

  • Dean Duda, Predrag Brebanović, Dejan Ilić
    Naslijeđe Svetozara Petrovića
    Profesor Svetozar Petrović (1931-2005) predavao je na Odsjeku za komparativnu književnost u Zagrebu, zatim u Novom Sadu i Beogradu. Svojim tekstovima i pedagoškim radom presudno je oblikovao više generacija studenata i nastavnika književnosti. “Fabrika knjiga” objavila je sabrana djela profesora Petrovića u pet knjiga, a razgovor će uglavnom biti posvećen dvjema koje se prvi put pojavljuju pred čitaocima (Spisi o starijoj književnosti i Pojmovi i čitanja).

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve