Institut za razvoj obrazovanja: Stop oporezivanju stipendija

Institut za razvoj obrazovanja uputio je Vladi RH prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak kojim se zahtijeva oslobađanje poreza na stipendije za financiranje redovnog školovanja i studiranja. Ako želite podržati ovu inicijativu možete potpisati peticiju te se informirati na Facebook stranici “Tražim stipendiju” ili na stranici Instituta. Njihovo priopćenje za javnost možete pročitati u nastavku, a sam prijedlog izmjena ovdje.

Zagreb, 4. 5. 2010.


Priopćenje za javnost

STOP OPOREZIVANJU STIPENDIJA
Institut za razvoj obrazovanja uputio Vladi RH prijedlog izmjene poreznih propisa kako bise ukinulo oporezivanje stipendija

Institut za razvoj obrazovanja (IRO), u suradnji s Hrvatsko-američkom zakladom za obrazovanje i izobrazbu, koju je pokrenuo prošle godine, uputio je premijerki Kosor i ministru Šukeru prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak kojim se zahtijeva oslobađanje poreza na stipendije za financiranje redovnog školovanja i studiranja. U Hrvatskoj se trenutno stipendija, u dijelu u kojem prelazi neoporezive limite, tretira uglavnom kao drugi dohodak pa udio poreza na dohodak, prireza i posebnog poreza u neto stipendiji iznosi izmeñu 31% i 44%.*

Prema novom prijedlogu IRO-a i Zaklade, koji je izrađen u suradnji s renomiranim poreznim stručnjacima, stipendije bi se mogle isplatiti u visini stvarnih troškova školovanja i studiranja bez poreznog opterećenja, pri čemu bi obuhvat tih troškova i način njihovog dokumentiranja bili detaljno propisani u svrhu učinkovite kontrole namjenskog trošenja neoporezivih stipendija. Pozivamo Vas da svojim potpisom poduprete ovu inicijativu IRO-a na www.iro.hr i Facebook stranici „Tražim stipendiju“.

Pravilnik o porezu na dohodak propisuje novčani neoporezivi dio stipendija u iznosu od 1.600,00 kn, odnosno samo „iznimno“ 4.000,00 kn za izvrsna postignuća, i to samo za redovito studiranje u Hrvatskoj te samo za preddiplomsku razinu studija. „IRO ovo smatra ograničavajućim faktorom kod donošenja odluka o visini dodijeljenih sredstava za stipendije, jer se time potiče davatelja stipendije da izbjegava dodjelu stipendija iznad neoporezivog iznosa. Mišljenja smo da su trenutno važeći neoporezivi iznosi stipendija neadekvatni zbog objektivno znatno viših troškova školarina u inozemstvu i tuzemstvu, ali i rastućih životnih troškova učenika ili studenata kako u inozemstvu tako i u Hrvatskoj“ – naglasio je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a.

Zbog veće transparentnosti i pravednosti, IRO smatra potrebnim učiniti stipendije koje određene institucije dodjeljuju na temelju javnog natječaja u cijelosti neoporezivima. Institucije na koje bi se to odnosilo su ustanove, udruge, zaklade i druge institucije registrirane u Hrvatskoj za kulturne i odgojno-obrazovne svrhe te strane države, međunarodne organizacije ili međuvladine organizacije u kojima je Hrvatska članica.

Rasprave o financiranju visokog obrazovanja u Hrvatskoj usmjerene su gotovo isključivo na školarine premda je IRO već ranije upozoravao kako kombinacija životnih troškova (smještaj – za studente koji ne žive s roditeljima, prehrana, prijevoz, zdravstveno osiguranje i dr.) i administrativnih troškova (upisnine, naknade za studentske obrasce, obranu diplomskog rada, seminarske radove, itd.) predstavlja puno veći trošak nego što je godišnji iznos školarine. Paradoksalno, Hrvatska oporezuje stipendije kojima bi se mogli pokrivati navedeni troškovi za školovanje i studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu te se na taj način destimulira dodatno i prijeko potrebno ulaganje u obrazovanje.

IRO poziva Vladu RH i Ministarstvo financija RH da prihvati predložene izmjene i dopune poreznih propisa i time otvori mogućnost značajnijeg povećanja iznosa i broja stipendija za školovanje i studij u Hrvatskoj i inozemstvu. Cjeloviti tekst prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak dostupan je na www.iro.hr i na Facebook stranici „Tražim stipendiju“, gdje ujedno svojim potpisom možete dati podršku ovoj važnoj inicijativi.

* Izračun na temelju pretpostavljene neto stipendije od 50.000 USD godišnje za studiranje u inozemstvu, za različite varijante osobnih okolnosti studenta, prema poreznim stručnjacima Zgombić i partneri.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve