Izvještaj s 86. plenuma, 11. svibnja 2010.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Plenum je raspravljao o mogućim reakcijama na model plaćanja studija kojeg je predložio Rektorski zbor. Inicijativa SONG zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora.

Na osamdeset i šestom plenumu, održanom 11. svibnja 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studenti Sveučilišta u Beču ponovno su okupirali Audimax. Rektorat je zahtjevao od studenata da napuste dvoranu na sveučilišnom na kampusu koja im je dana na korištenje. Studente je bez najave ispred dvorane dočekalo osiguranje koje je tražilo osobne dokumente. Na pokušaj izbacivanja iz jedine preostale dvorane, studenti su reagirali blokadom rektorata i Audimaxa u kojem su održali plenum. Zadnja informacija koju smo dobili je da su izbačeni iz Audimaxa policijskom intervencijom.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod pozvao je danas sve sindikate u Hrvatskoj, a osobito one koji djeluju u državnim i javnim službama, na okupljanje na kojem bi se trebala osmisliti organizacija prvog generalnog štrajka u Hrvatskoj.

Odsjek za filozofiju Sveučilišta Middlesex u Londonu je i dalje u blokadi. Poslano im je pismo podrške plenuma i engleska verzija Blokadne kuharice. U sklopu alternativne nastave održano je i predavanje o zagrebačkoj blokadi.

SkriptaTV snimila je mnoštvo materijala tijekom konferencijskog dijela Subversive film festivala. Snimke razgovora s gostima konferencije, predavanja, okrugle stolove i predstavljanja knjiga imat ćete prilike gledati u narednim tjednima na portalu slobodnifilozofski.com i fejsbuk profilu SkriptaTV.

Svi zainteresirani za obnavljanje crvenih niti koje su prerezane u petak navečer svoje kreativne ideje mogu poslati na e-mail mini.akcije[at]gmail.com.

Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2009. godine, stavlja naglasak na usuglašenost studijskih programa s potrebama tržišta i temelji se isključivo na smjernicama Europske unije. Na radnoj grupi za analizu dokumenata ponovno će se secirati Prijedlog pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplmskih, diplomskih, integriranih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. Grupa će se sastati u petak, 14. svibnja u 16h.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije predložena je nadopuna Radničkog FAQ-a poglavljem o kreditima. U svjetlu izbora za Studentski zbor aktualizirana je rasprava o širenju direktne demokracije po drugim fakultetima. Na Subversive film festivalu prodavale su se kuharice i dijelili drugi materijali. Traže se dobrovoljci za prženje multimedijalnih paketa ili kompleta filmova tvorničko-seljačke tematike. Kutinska Petrokemija dobila je predsjednika uprave po vlastitom izboru. Sljedeći sastanak održat će se u petak, 14. svibnja u 18h.

U četvrtak, 13. svibnja u 16h nastavlja se s radionicom Povijest direktne demokracije.

Plenum je raspravljao o radikalnijoj reakciji na model kojeg je predložio Rektorski zbor. Model Rektorskog zbora se, ukoliko ga senati prihvate, počinje primjenjivati na sve studente koji od iduće akademske godine upišu fakulet. Podsjećamo, novi model je još rigorozniji od postojećeg. Besplatno studiraju samo studenti koji polože sve ispite, odnosno prikupe 60 ECTS bodova. Studenti koji stvore uvjet za upis u narednu godinu, a neke ispite prebace plaćaju po ECTS bodu (to su studenti koji imaju od 42 do 59 ECTS bodova). Studenti koji ne ispune uvjet za upis na sljedeću godinu plaćaju maksimalan iznos školarine. Studenti druge i treće godine preddiplomskog studija studiraju po modelu po kojem su i upisali studij, odnosno dio ih ne plaća studij nego studiraju uz potporu MZOŠ-a, a dio uz osobne potrebe (preko pola studenata). Na većini fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uveden je linerani model plaćanja po kojem većina studenata plaća studij, a kriterij je izvrsnost. Po novom modelu i studenti s odličnim prosjekom plaćaju studij ako prenesu jedan neobavezni kolegij na sljedeću godinu.

Posljednje dvije godine zbog studentskih pritisaka studenti diplomskih studija nisu plaćali školarine, tj. Ministarstvo je potpisalo ugovor sa sveučilištima kojim se obvezalo da će pokriti sve troškove školarina. Ove godine Ministarstvo je potpisalo ugovor u kojem stoji da će pokriti troškove studenata prve godine preddiplomskog i diplomskog studija (iako u ugovoru stoji i stavka da sveučilišta mogu naplaćivati participacije ukoliko Ministarstvo na vrijeme ne pokrije troškove). Školarine za preddiplomske i diplomske studije izglasane su pa će, prema trenutnoj situaciji, studij plaćati i studenti 5. godine diplomskog studija! O trenutnoj situaciji vezanoj za školarine i prijedlog Rektorskog zbora napisat će se FAQ, dijeliti info-letci i organizirati tribine. Na grupi za procjenu trenutne situacije koja će se održati u subotu, 15. svibnja u 16h raspravit će se i o radikalnijim akcijama.

Inicijativa SONG (Studenti organizirano nadgledaju izbore) zatražila je ponavljanje izbora za Studentski zbor zbog mnoštva nepravilnosti u provođenju izbora. Izbori će se 1. i 2. lipnja ponavljati na nekim sastavnicama, a promatrači SONG-a ponovno će ih nadgledati. Na Ekonomskom fakultetu izbori će se ponoviti tek najesen. Predstavnici Studentskog zbora FFZG-a sastat će se na novoosnovanoj radnoj grupi za birokraciju u ponedjeljak u 18h i raspravljati sa svim zainteresiranim studentima. Sve odluke donosit će se na plenumu. Na grupi će se raspravljati i o pitanjima vezanim uz SZ Sveučilišta u Zagrebu.

Rasprava o sklopljenoj koaliciji STOP, djelovanju kandidata koji žele rušiti Studentski zbor iznutra, širenju direktne demokracije na ostale sastavnice i ostalim srodnim temama nastavit će se na idućem plenumu.

Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima Sveučilišta u Puerto Ricu koji već dva tjedna blokiraju fakultet zbog proračunskih rezova u iznosu od 100 milijuna dolara. Imaju podršku i profesora te osoblja fakulteta.

Idući plenum održat će se u utorak, 18. svibnja u 20 sati. Izabrani su moderatori, koji će biti dostupni od 18h u A-001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 00:16.

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.