Plenum

Izvještaj s 97. plenuma, 21. rujna 2010.

Na 97. plenumu radna grupa za informiranje podnijela je izvještaj sa sastanka, određeni su delegati za Povjerenstvo za razvoj studija i Povjerenstvo za unapređivanje kvalitete nastave. Izglasana je podrška radnicama tvrtke Kamensko d. d. koje već nekoliko dana mirno prosvjeduju pred tvornicom po završetku radnog vremena.


Sudionicima plenuma pročitana je izjava za medije o naoko besplatnim diplomskim studijima. Obaviješteni su i da je raspisan natječaj za oslobađanje od školarine kao i da je dekanski ispitni rok produžen do 30. rujna 2010.

Podnesen je i izvještaj radne grupe za informiranje. Razmatraju se metode informiranja brucoša, ali i studenata viših godina Filozofskoga fakulteta. Nekoliko sudionika javilo se za pisanje tekstova koji bi trebali biti složeni u brošuri. Tjedan oko 5. studenog 2010. (dvogodišnjica borbe za besplatno obrazovanje) programska radna grupa ispunit će raznim tribinama, radionicama i predavanjima. Također, na uvodnim predavanjima odsjekâ govorit će se o prebacivaju ovlasti studentskog zbora na plenum. Ako imate prijedloge, slobodno dođite na sljedeći sastanak ove radne grupe u utorak, 28. rujna 2010. u 17:30 u A001.

Izabrani su delegati za sjednicu Povjerenstva za razvoj studija koja će se održati 27. rujna 2010. u 10 sati u Dvorani I. na sjednici će se razmotriti pristigli recenzirani i dotjerani programi i sastaviti izvješće za Vijeće koje će se održati u utorak 28. rujna 2010.

Budući da sadašnjem sastavu Povjerenstva za unapređivanje kvalitete nastave 30. rujna 2010. ističe dvogodišnji mandat, odsjeci i Studentski zbor Filozofskog fakulteta pozvani su da predlože svoje kandidate za članove Povjerenstva. Povjerenstvo se sastoji od devet članova: sedam nastavnika i dva studenta. Izabrane su dvije sudionice plenuma.

Radnice tvornice tekstila Kamensko d. d. već dva dana mirno prosvjeduju na Trgu Francuske Republike jer pola godine nisu primile plaću. Dvadeset ih je stupilo u štrajk glađu, dvjestotinjak ih prosvjeduje (od ukupno šestotinjak zaposlenih), noći provode ispred tvornice, a ujutro se vraćaju na posao u strahu od otkaza. Plenum je izglasao podršku radnicama koje se bore za svoja prava, a nakon plenuma se formirala ad hoc grupa za mini-akcije koja je s transparentom Radnici, seljaci, studenti. Jedan svijet, jedna borba posjetila radnice i ponudila im pomoć.

Na kraju su po običaju određeni moderatori i termin sljedećeg plenuma. Bit će u utorak, 28. rujna 2010. Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenum je zaključen u 21:12.

22. rujna 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka