Plenum

Izvještaj s 98. plenuma, 28. rujna 2010.

Na 98. plenumu odlučeno je da će se sazvati plenum u petak, 1. listopada. Na plenumu u petak odlučivat će se o načinu konstituiranja novog Studentskog zbora. Izglasana su nova pravila i smjernice plenuma koja će tijekom dana biti objavljena na Slobodnom Filozofskom. Plenum nastavlja podržavati radnice Kamenskog d.d.

Sudionik plenuma je imao prigovor na dnevni red. Predložio je da se izvještaj radne grupe za tehnička pitanja plenuma podnese prije izvještaja drugih radnih grupa, budući da rasprava o novim pravilima i smjernicama iziskuje punu koncentraciju sudionika plenuma. Plenum je podržao prijedlog.

Sindikat hrvatskih željezničara 29.9.2010. organizirat će javni prosvjed članova Sindikata hrvatskih željezničara i ostalih radnika. (op. ur. prosvjed je u međuvremenu otkazan)

Šest radnika splitske Željezare se popelo na dimnjak tvornice te nije htjelo sići dok Vlada ne poduzme nešto konkretno i omogući novom strateškom partneru ulazak u tvornicu te pokretanje proizvodnje.

Za splitsku Željezaru navodno ima interesanata, no cijeli postupak nakon raskidanja sa poljskim Zlomrexom ide za njih – presporo. Jučer su sišli s dimnjaka nakon što im je ministar gospodarstva Popijač obećao pomoći.

Izglasana su nova pravila i smjernice plenuma koja će biti objavljena na Slobodnom Filozofskom.

Radna grupa za informiranje je podnijela izvještaj. Sudionici plenuma su na sebe preuzeli organizaciju radionica i tribina. Iskristaliziralo se da se programska sekcija također mora sastati. Javile su se dobrovoljke za držanje govora na uvodnom predavanju te pisanje istog tog govora.

Sudionici plenuma marljivo rade na tekstovima za brošure za brucoše. Plenum je odlučio da će u brošuri biti predstavljeni plenum, besplatno obrazovanje, direktna demokracija, studentske udruge na Fakultetu i eventualno Klub studenata Filozofskog fakulteta i novi Studentski zbor.

Podnesen je izvještaj s radne grupe za direktnu birokraciju. Zapisničar je zagubio zapisnik. Iznjedrena su dva prijedloga za način konstituiranja novog Studentskog zbora. Odluka će se donijeti na plenumu u petak, 1. listopada u 20 sati u D7.

Sudionik plenuma je zamolio plenum da se na dnevni red doda točka koja se tiče financiranja udruga preko Rosa-Luxemburg-Stiftung. Predložio je da se sastanu blogerska sekcija, radna grupa za širenje direktne demokracije te svi zainteresirani. Određivanje točnog termina sastanka je prebačeno na neki od sljedećih plenuma.

Kolega s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta je priveden prilikom slušanja ispita čime su grubo prekršena njegova prava. Kolegi je predloženo da napiše tekst koji će se proslijediti uredništvu Slobodnog Filozofskog na razmatranje.

Delegati su podnijeli izvještaj sa sjednica Povjerenstva za razvoj studija i Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta.

Sutra počinje legalni štrajk u Kamenskom d.d. U srijedu, 29. rujna nakon kraja radnog vremena, u 14.30, radnice organiziraju prosvjednu povorku od Reljkovićeve ulice u kojoj se nalazi Kamensko preko Ilice do Trga bana Jelačića i natrag.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 23:12.

29. rujna 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka