Izvještaj s 99. plenuma, 1. listopada 2010.

Radnice Kamenskog d.d. svakog radnog dana marširaju od tvornice u Reljkovićevoj 8 prema Trgu bana Josipa Jelačića i natrag. Marš počinje uvijek u 14:30, a radnice pozivaju sve građane da im se pridruže i podrže ih. Nakon konstituiranja Studentskog zbora na plenumu će se odlučivati o prihvaćanju ovlasti. Sljedeći, stoti plenum, održat će se 5.10.2010. godine u 20 sati u D7.

Radnice Kamenskog d.d. svakog radnog dana marširaju od tvornice u Reljkovićevoj 8 prema Trgu bana Josipa Jelačića i natrag. Marš počinje uvijek u 14:30, a radnice Kamenskog pozivaju sve građane da im se pridruže i podrže ih u njihovom štrajku. Također u subotu ujutro u 9 sati predsjednik države Ivo Josipović dolazi u posjet radnicama u tvornicu. Svi zainteresirani su također pozvani da svojim prisutstvom iskažu nezadovoljstvo i solidarnost s radnicama Kamenskog i tom prilikom.

Apsolventi Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu neugodno su se iznenadili odlukom Fakulteta o plaćanju apsolventure za akademsku godinu 2010./2011. Odluka je donesna početkom mjeseca, a plaća se 100 kuna po ECTS bodu, pritom uključuje i diplomski koji nosi 22 ECTS bode te time i plaćanje 2200 kuna za diplomiranje. Slične vijesti dolaze i s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na kojem se također za apsolventuru naplaćuju preostali ECTS-ovi po cijeni od 100 kuna te diplomski rad s cijenom od 1000 kuna. Senat Sveučilišta u Zadru povodi se za istom logikom pa je tako u ponedjeljak 27.9. donio odluku o plaćanju apsolventure iznosu od 2750 do 4620 kuna.
Radna grupa za informiranje je podnijela izvještaj. Sudionici plenuma rade na tekstovima za brošuru za brucoše. Radna grupa će se sastati u ponedjeljak u 17 sati u A-001 kako bi se dogovirilo o zadnjim detaljima koji se tiču predavanja na odsjecima i brošura.
Zaključeno je da je potreban sastanak grupe za direktnu demokraciju čiji će se termin odrediti na sljedećem plenumu.

Novoizabrani studentski predstavnici okupljeni u koaliciji Stop, koji čine većinu novog Studentskog zbora, u svom programu predviđali su prenošenje ovlasti Studentskog zbora na plenum. Njihovom pobjedom na izborima i dolaskom nove akademske godine, a time i novog saziva Studentskog zbora otvara se nužnost rješavanja odnosa plenuma i Studentskog zbora, odnosno studentskog predstavljanja u naredne dvije godine. Niz pitanja vezanih za daljnje sudjelovanje studenata u radu fakulteta ostaje otvoreno. Osnovno pitanje je potreba konstituiranja Studentskog zbora i prebacivanje ovlasti na plenum te pitanje budućih delegata na sjednicama Fakultetskog vijeća.

Plenum je nakon podulje rasprave odlučio da želi da se Studentski zbor konstituira na otvorenoj sjednici (na kojoj svatko ima pravo raspravljati, ali ne i glasati) te da se na konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora ne izabiru ljudi na funkcije, osim za tehničku funkciju potpisnika računa. Nakon konstituiranja zbora na plenumu će se odlučivati o prihvaćanju ovlasti.
Sljedeći, stoti plenum, održat će se 5. listopada 2010. godine u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com ili doći na sastanak radne grupe.
Izabrani su moderatori.
Plenum je zaključen u 21:40.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.