Izvještaj sa 100. plenuma, 5. listopada 2010.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik. Plenum je sazvao sastanke više radnih grupa do sljedećeg plenuma. Termine sastanaka radnih grupa možete na stranici pratiti u “kućici” s programom. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7.

Na stotom plenumu, održanom u utorak, 6. listopada 2010. raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru u utorak, 5. listopada 2010. pokreće peticiju protiv odluka Senata Sveučilišta u Zadru od 27. rujna 2010. Potpisivanje započinje u 8:30 h u glavnoj zgradi Sveučilišta, na novom kampusu i u zgradi Odjela za ekonomiju. Svi koji znaju više, mogu se javiti radnoj grupi za tehnikalije na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Plenumu je donirano 2000 kn u obliku bonova za kupovinu u Pevecu. Dobrodošli su prijedlozi za kupovinu.

Ove akademske godine na studiju španjolskog jezika i književnosti te na južnoj slavistici neće biti prevoditeljskog smjera za brucoše diplomskog studija. Otpušteni su vanjski suradnici jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Fakultetu nije uplatilo namjenska sredstva. Veliki broj brucoša bio je zainteresiran za ovaj smjer. Studenti druge godine diplomskog studija upisani na prevoditeljski smjer nastavit će studirati po programu.

Blokadna kuharica se prevodi na španjolski jezik.

Studenti Fakulteta političkih znanosti objavili su žalbu vezanu uz nova pravila o obrani diplomskih radova i plaćanje diplomskih radova ukoliko ih se ne obrani do kraja listopada ove godine. Iz žalbe citiramo:

Naime, mi nismo bili pravodobno informirani o plaćanju studija. Diplomski studij nama je bio besplatan (odnosno financiran od strane Ministarstva), ali završetkom 2. godine studenti kojima su ostali još neki ispiti i/ili diplomski rad moraju iduću godinu plaćati 100 kuna po ECTS bodu. Tu ne bi bilo ništa sporno da Fakultet nije to objavio tek 1.9.2010, iako bi takve odluke trebale biti poznate na početku akademske godine, a ne na kraju. Budući da samo diplomski rad nosi 22 ECTS-a, ta bi suma za studenta koji prenosi diplomski rad u iduću godinu iznosila 2200 kn. Također, ova obavijest direktno se kosi s objavom koja je na internetskim stanicama Fakulteta objavljena još prošle godine, a koja u ovom slučaju ide u prilog studentima.

Na današnjim uvodnim predavanjima za brucoše preddiplomskih studija sudionica plenuma je predstavila rad plenuma i pozvala sve zainteresirane da se uključe. Podijeljene su i informativne brošure za brucoše.

U srijedu, 6. listopada u 19:30 u A-001 održat će se zajednički sastanak grupa za informiranje, direktnu demokraciju i blogerske sekcije. Na sastanku će se raspravljati o formalnim preduvjetima moguće potpore i suradnje sa zakladom Rosa Luxemburg.

Sastanak radne grupe za direktnu demokraciju na kojem će se razgovarati o Kamenskom d.d. i drugim aktualnim temama održat će se u četvrtak u 18:00. Plenum je obaviješten da su vreće za spavanje i šatori koji su posuđeni radnicama Kamenskog d.d. vraćeni u prostorije Zelene akcije.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane studente i građane.

HRT u srijedu snima prilog o plaćanju apsolventure na Ekonomskom fakultetu.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 12. listopada u 20h u D7. Moderatorice će biti dostupne na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma od 18h u A-001. Prijedloge točaka dnevnog reda šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Izabrane su moderatorice.

Plenum je zaključen u 20:53.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.