Plenum

Izvještaj sa 102. plenuma, 19. listopada 2010.

Na 102. plenumu, održanom 19. listopada, raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Izvještaje su podnijeli sudionici radnih grupa plenuma. Raspravljalo se i o konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora i ulozi koju će imati predsjednik Studenstskog zbora. Detalje iz rasprave pročitajte u nastavku.

Obavijesti

U petak, 22. listopada održat će se redovna sjednica Fakultetskog vijeća, a Dekan je sazvao i izvanrednu sjednicu 25. listopada na kojoj će jedina točka dnevnog reda biti rasprava o prijedlozima nacrtâ Zakona o sveučilištu, Zakona o znanosti i Zakona o visokom obrazovanju.

U petak, 22. listopada u 17h u prostoriji A-001 održat će se radionica Uvod u direktnu demokraciju. Ova je radionica dio ciklusa radionicâ o direktnoj demokraciji u sklopu alternativnog programa plenuma FFZG-a.

Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku pozivaju sve javne institute i sveučilišta u Republici Hrvatskoj na javnu raspravu o nacrtima prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu koji bi trebali zamijeniti važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Rasprava će se održati 25. listopada 2010. godine u 16h u dvorani Čačković na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Šalata 3, Zagreb).

U petak, 5. studenog 2010. godine od 9:30 do 16h u prostorijama Novinarskog doma održat će se okrugli stol u okviru projekta Edukacija o Europskoj uniji – uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav. Zainteresirani za sudjelovanje moraju potvrditi dolazak najkasnije do 31. listopada na adresu: forum[at]fso.hr.

Zagreb Pride nam šalje poziv za tribinu Društvena odgovornost navijača koja će se održati u petak, 22. listopada 2010. godine u 18h u Kući ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb). Na tribini će govoriti: Marko Ciprijanović, predsjednik Bijelih anđela – udruge navijača nogometnog kluba Zagreb, Daniela Wurbs, glavna koordinatorica europske koordinacije nogometnih navijača, Michal Riecansky, federacija nogometnih navijača, Marko Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista grada Zagreba. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije moderirat će tribinu.

Do kraja tjedna trebala bi se znati budućnost splitske Željezare. Radnici su odlučili organizirati prosvjed u Zagrebu. U četvrtak, 21. listopada odlaze pred Državno odvjetništvo pa pred zagrebačku katedralu.

Izvještaji radnih grupa

Medijska sekcija izvijestila je da je napisano otvoreno pismo plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu povodom dekanove zabrane mentorstvâ na besplatnom postdiplomskom studiju u Zadru.
Idući tjedan, nakon što izanaliziramo sve zakone, napisat će se medijska izjava o prijedlozima nacrta zakona.
kontakt: medijska.sekcija[at]gmail.com

Na sastanku blogerske sekcije odlučeno je da će se osnovati udruga Slobodni Filozofski koja će se baviti portalom, izdavaštvom, novinama i videom.
konatkt: slobodnifilozofski[at]gmail.com

Na sastanku grupe za širenje direktne demokracije također se razgovaralo o osnivanju udruge. Ubrzo bi trebao biti gotov i njezin statut. Planira se seminar na kojem će se čitati i razgovarati o tekstovima vezanim uz direktnu demokraciju i direktnu akciju. Idući sastanak je zbog konstituiranja Studentskog zbora prebačen sa srijede u 20h na petak u 19h.
kontakt: direktna.demokracija[at]gmail.com

Na programskoj radnoj grupi planiralo se obilježavanje dvogodišnjice borbe za besplatno obrazovanje. Traže se doborovoljci koji bi pomogli u organiziranju izložbe fotografija. Grupa će se ponovno sastati u srijedu u 18h.
kontakt: program.blokade[at]gmail.com

Na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma, osim slaganja dnevnog reda, razgovaralo se i o kriterijima za izbacivanje pojedinaca s mailing liste plenuma. Na prošlom plenumu zaključeno je da članovi liste mogu biti svi sudionici plenuma koji žele biti na listi, izuzev policajaca, političara i profesionalnih novinara. Plenum je odbacio predložene kriterije radne grupe i odlučio da se o svakom slučaju eventualnog izbacivanja s mailing liste raspravlja i odlučuje na plenumu.
kontakt: plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Sudionica plenuma je predstavila analizu zakona o znanosti koja će biti dostupna na portalu. Grupa će se ponovno sastati u četvrtak u 17h. Nastavit će se analizirati Zakon o visokom obrazovanju (došli smo do 45. članka).
kontakt: besplatno.obrazovanje[at]gmail.com

Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane građane i studente. Sastaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Aktualno

Konstituirajuća sjednica Studentskog zbora FIlozofskog fakulteta održat će se u srijedu, 20. listopada u 20h u Vijećnici fakulteta. Sjednica je otvorena za sve zainteresirane. Za konstituiranje zbora potreban je izbor predsjednika. Plenum nema ništa protiv biranja predsjednika koji će dati ostavku u roku od tjedan dana. Članovi zbora će izabrati predsjednika koji će nakon konstituiranja dati ostavku.

Sljedeći plenum održat će se u čevrtak, 21. listopada u 20h u D7. Na plenumu će se izabrati studentski predstavnici za Fakultetsko vijeće i odlučiti o modelu rotiranja predstavnika. Studentski predstavnici čine 15% ukupnog broja članova Vijeća te pri donošenju odluka imaju jednako pravo glasa kao i svi ostali članovi, a kada se radi o pitanjima od posebnog interesa za studente imaju i pravo suspenzivnog veta.

Izabrani su sudionici plenuma koji će informirati studente o biranju predstavnika.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni na radnog grupi za tehnička pitanja plenuma u četvrtak od 19h u A001.

Plenum je zaključen u 22:37.

20. listopada 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka