Plenum

Izvještaj sa 104. plenuma, 26. listopada 2010.

Na 104. plenumu održanom 26. listopada 2010. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Studentski delegati na Fakultetskom vijeću su podnijeli izvještaj s održanih sjednica. Zaključci doneseni na sjednici, a koji se tiču novih zakona, bit će objavljeni na Slobodnom Filozofskom. Na sjednici u petak je dekan Boras potvrdio svoju odluku o zabrani sudjelovanja zaposlenika FFZG-a na besplatnom poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru.

Na 104. plenumu održanom 26. listopada 2010. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda.

Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozivaju sve zainteresirane na javnu raspravu o nacrtima prijedlogâ Zakona o znanosti, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištu. Javna rasprava održat će se u četvrtak, 28. listopada 2010. u 20h u dvorani 3 na Filozofskom fakultetu, Ivana Lučića 3.

Svi zainteresirani za izradu Skripte pozvani su na sastanak koji će se održati 28. listopada u A-001 u 18 sati.

Prvi sastanak inicijative antiEU održat će se u petak u 15 sati u A-001. Nakon toga u istoj prostoriji održat će se radionica „Povijest direktne demokracije“ u 17 sati.

Na prošlotjednom sastanku radne grupe za širenje direktne demokracije raspravljalo se kako unaprijediti rad grupe nakon iskustava s radnicama Kamenskog d.d. Poseban naglasak je stavljen na osiguravanje pravne i sindikalne pomoći.

Također se raspravljalo o osnivanju udruge, nastavljanju projekta predavanja o direktnoj demokraciji i besplatnom obrazovanju u srednjim školama i održavanju edukativnih tribina. Svi zainteresirani i voljni pomoći su pozvani na sastanak radne grupe za širenje direktne demokracije u petak u 19 sati u A-001.

Programska radna grupa je podnijela izvještaj. Za projekt obilježavanja 5. studenog su potrebne fotografije sa studentskih prosvjeda i blokada u protekle dvije godine. Planiraju se projekcije filmova, radio emisije i predavanja prigodnog sadržaja. Pozivamo sve koji imaju prijedloge da se jave putem e-maila na program.blokade[at]gmail.com ili dođu na sastanak radne grupe u sljedeću srijedu u 20 sati.

Radna grupa za analizu dokumenata je dovršila analizu novih prijedloga zakona koji se tiču znanosti i visokog obrazovanja. Na plenumu koji će se održati u petak u 20 sati u D7 raspravljat će se o napisanom tekstu analize zakona.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma traži nove ljude za sastavljanje online dnevnog reda koji se objavljuje na Slobodnom Filozofskom uoči plenuma. Nitko se nije javio.

Studentski delegati na Fakultetskom vijeću su podnijeli izvještaj sa sjednica održanih u petak i s otvorene sjednice održane u ponedjeljak. Zaključci doneseni na sjednici, a koji se tiču novih zakona, bit će objavljeni na Slobodnom Filozofskom. Na sjednici u petak je dekan Boras potvrdio svoju odluku o zabrani sudjelovanja zaposlenika Filozofskog fakulteta u Zagrebu na besplatnom poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Zadru.

Izabrani su moderatori.

Pod točkom „Razno“ je napomenuto da će se uskoro morati birati novi studentski pravobranitelj na FFZG-u.

27. listopada 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka