Plenum

Izvještaj sa 106. plenuma, 9. studenog 2010.

Na 106. plenumu održanom 10. studenog 2010. godine raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Najavljen je početak prikazivanja filmova srijedom. Počele su prijave za studentske pravobranitelje. Izabrani su delegati za Povjerenstvo za unaprjeđivanje kvalitete nastave. Raspravljalo se o mogućnostima projektnog financiranja aktivnosti radnih grupa plenuma.

Pozivaju se svi zainteresirani na dijeljenje Skripti na Interliberu koji traje do nedjelje, 14. studenog. Ovo izdanje sadrži i tekst Crvene akcije o kršenju radničkih prava u izdavačkoj kući Profil.

Zaposlenici Glasa Istre štrajkaju zbog smanjenja radničkih prava. Istovremeno su zaposlenici Radija 101 održali štrajk upozorenja jer mjesecima ne primaju plaće.

Sudionica plenuma najavila je da od četvrtka do nedjelja ide u Irsku. Želi se sastati s irskim studentima koji trenutno prosvjeduju zbog rezova u proračunima za obrazovanje i moli posredovanje plenuma u ostvarivanju te veze. Zainteresirani za pomoć oko ove akcije neka se jave zapisničarki ili na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Ponovljeni izbori za Studentski zbor preostale četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu na Šumarskom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu i Muzičkoj akademiji održat će se 15. i 16. prosina 2010.

Ekipa emisije Mijenjam svijet obavijestila je plenum o novijim detaljima produkcije svog projekta. Ukoliko medijski tim ili studente s plenuma zanima film BLOKADA, moguće je dogovoriti gledanje kod njih u montaži. Također, ako je plenum ili neka radna grupa zainteresirana za analizu njihovog ugovora s HTV-om ili je potrebno bilo kakvo dodatno objašnjenje, moguće se javiti ekipi.

Programska radna grupa izvijestila je plenum o radu. Od sljedeće srijede kreće prikazivanje filmova.

Studenti koji su sudjelovali na Skupštini Studentskog zbora podnijeli su izvješće.

Prošli tjedan su se u Beogradu održavali izbori za studentske predstavnike. Plenum je pogledao kratki film o ovoj temi i izglasao podršku u pokušaju formiranja plenuma FFBG.

Plenum je za potpisivanje nabavke uredskog materijala iz Ekonomata ovlastio dobrovoljca.

Primaju se kandidature za studentskog pravobranitelja ili pravobraniteljicu FFZG-a. Potiče se što više studenata da se jave, ured će biti direktnodemokratski organiziran a u prvim mjesecima rada imat će podršku iskusnijih studenata. Za sad se javila jedna kandidatkinja, a potrebno ih je barem 5.

Sudionica plenuma izvijestila je plenum o istraživanju Eurostudent.

Potrebno je provesti izbor za studentske predstavnike na odsjecima. Dogovoreno je da će sudionici plenuma kontaktirati sve odsjeke i provjeriti jesu li održali izbore za studentske predstavnike, kojih bi na Fakultetu ukupno trebalo biti 220.

Plenum je raspravljao o mogućnostima pisanja projekata i dobivanja sredstava kojima bi se podržavale aktivnosti plenuma. Dogovoreno je da će radne grupe do sljedećeg plenuma prikupiti više informacija.

Izabrani su delegati za Povjerenstvo za unaprijeđenije kvalitete nastave. Delegati će nakon svakog sastanka podnositi izvješće plenumu te će im se na temelju njega potvrđivati mandat.

Potrebno je ispitati detalje oko tvrdnji knjižničarki da Fakultet nepotrebno troši sredstva na nabavku knjiga preko posrednika i o tome izvijestiti na sljedećem plenumu.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 00:02

13. studenoga 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 27. listopada 2026. Izvor: wikiart.org Četiri jahača deradikalizacije: kako sistem rekuperira pobunu i kako mu mi u tome pomažemo (osobno svjedočanstvo) Ulazak u parlament, sindikalni legalizam, NGO sektor i akademija rijetko funkcioniraju kao poluge transformacije; češće služe kao mehanizmi kojima sistem apsorbira i pacifizira radikalne impulse. Iz osobnog iskustva generacije stasale u blokadama 2009., autor analizira „četiri jahača deradikalizacije”, ili kako se pod krinkom potrage za djelotvornijim oblicima borbe opozicijsko djelovanje neprimjetno pretvara u vlastitu suprotnost i stavlja u službu reprodukcije sistema.
  • 20. rujna 2026. Izvor: membrana.org Prelazeći reku: Socijalizam i svetsko tržište od Jugoslavije ka Kini (1. deo) Analizirajući jugoslavenski samoupravni model i njegovu povijesnu isprepletenost s kineskim traženjem alternativnog socijalističkog puta, autor istražuje kako je gubitak unutarnjih poluga kontrole u sudaru sa svjetskim sustavom vodio ka periferizaciji. Donosimo prvi dio analize, dok će se nastavak usredotočiti na specifičnosti kineske ekonomske tranzicije.
  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
Arhiva članaka