Plenum

Izvještaj sa 111. plenuma, 14. prosinca 2010.

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda. 21. prosinca održat će se još jedan prosvjed radnica Kamenskog. Od kolega iz Pule je pristigao prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (Italija, Velika Britanija).

Na 111. plenumu održanom 14. prosinca 2010. godine raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Nova Skripta broj 70 je spremna za dijeljenje.

Sastavljena je obavijest u kojoj se objavljuje da Studentski zbor Filozofskog fakulteta prenosi svoje ovlasti na plenum. Puna obavijest glasi:

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu obavještava sve studente i akademske radnike da je na svojoj konstituirajućoj sjednici održanoj 20. listopada o.g. prenio sve svoje ovlasti na plenum Filozofskog fakulteta koji je otvoren za sve, a na kojem o studentskim pitanjima mogu glasati isključivo studenti Filozofskog fakulteta.

Održana je tribina 9. prosinca 2010. pod nazivom “Odgovornost akademske zajednice: Novi zakoni o visokom obrazovanju – što se to mene tiče?”. Izvješće s tribine možete pronaći na Slobodnom Filozofskom.

Sastala se radna grupa za širenje direktne demokracije. Imali su 3 točke o kojima su podnijeli izvještaj plenumu: 1. suradnja s nevladinim organizacijama i pristup prema njima, 2. razgovarali su o strategijama i organiziranju budućih akcija i 3. dali su prijedlog izrade informacijske mreže.

Dobili smo poziv na sjednicu Fakultetskog vijeća.

Na osnovi članka 36. Statuta sazivam 3. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u petak 17. prosinca 2010. s početkom u 11,00 sati u Vijećnici fakulteta. Dekan.

Odlučeno je bez glasanja da kolege koji inače prisustvuju sjednicama ne trebaju svaki put ponovno biti potvrđeni kao delegati plenuma za odlazak na sjednice, već da ukoliko žele mogu tražiti plenum da ovisno o predstojećoj sjednici trebaju zamjenu. Također ostaju delegati plenuma u Vijeću ukoliko nema primjedbi na njihov rad.

Potvrđeno je da predbolonjci o kojima je bilo riječi na prethodnom plenumu ipak mogu posuđivati knjige u knjižnici Filozofskog fakulteta, jedino što moraju napraviti za to jest izvaditi potvrdu o položenim ispitima u referadi, zatim otići u informatičku službu čime će tamo uz predočenje indeksa i uz potvrdu o ispitima dobiti AAI@Edu identitet i time rješiti problem posudbe knjiga.

15. prosinca u 12h održana je prosvjedna akcija radnica Kamenskog ispred Državnog odvjetništva (Gajeva 30). Nađena je dobrovoljka za čitanje podrške plenuma. I naravno svi zainteresirani su pozvani u pružanju podrške. 21. prosinca u 10h je novi prosvjed.

Od kolega iz Pule pristigao je prijedlog o akciji vješanja transparenata s istim natpisima u nekoliko gradova u Hrvatskoj istovremeno (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Osijek) u vidu potpore kolegama studentima iz država u kojima se održavaju prosvjedi (npr. Italija, Velika Britanija…). Imamo zainteresiranih sudionika za kontaktiranje raznih gradova o ovoj temi. Plenum je izglasao da se želi angažirati oko akcije, radna grupa će se sastati u petak 17. prosinca.

Natječaj za projekte će biti raspisan u siječnju 2011. godine prema riječima dekana Borasa i prodekanice Jelaske. Rečeno je da će biti skresan dio sredstava za časopise te će taj iznos biti prebačen na znanstvene projekte. Zasad ovo nije potvrđeno. Treba popričati ponovno s dekanom i prodekanicom i SSU-om.

Planira se emisija (na Radiju SC) o aktivnostima i zaključcima plenuma. Emisija se emitira ponedjeljkom od 16 do 17 sati. Tražimo nekoga za pisanje izvještaja s plenuma koji će onda biti pročitan u sklopu emisije. Nađen je dobrovoljac.

Provedeni su izbori za studentske predstavnike po godinama. Javio se problem jednog odsjeka koji ima na 5. godini upisane samo dvije studentice. I na informacijskim znanostima je došlo do problema zbog velikog broja smjerova. Ponovljeno je da nema krajnjeg roka za provođenje izbora, ali ustrajemo do kraja.

Studenti iz Makedonije (Sloboden Indeks) i dalje pozivaju na sastanak studenata iz regije. Raspravljali smo o terminu sastanka. Sudionica plenuma će održavati kontakte i komunicirati s Makedoncima te izvještavati o razvoju dogovora.

Idući plenum održati će se 18. siječnja 2011. u 20 sati u D7. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma sastat će se u 19 sati u A-001. Prijedloge za dnevni red plenuma možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 21:32.

18. prosinca 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka