Plenum

Izvještaj sa 112. plenuma, 18. siječnja 2011.

Na 112. plenumu održanom 18. siječnja 2011. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Pročitana je radna verzija javnog zahtjeva za potpuno poništavanje izbora za Studentski zbor Sveučilišta koje će studentski zborovi više fakulteta uputiti rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Aleksi Bjelišu. Na idućoj sjednici Fakultetskoj vijeća raspravljat će se o financijskoj reviziji Fakulteta. Na idućem plenumu proći će se kroz dnevni red sjednice koji još nije dostupan delegatima.

Na 112. plenumu održanom 18. siječnja 2011. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Tijekom zimskih praznika u Puli, Zadru i Zagrebu održana je akcija solidarnosti s talijanskim i engleskim studentima koji se bore protiv štetnih reformi visokog obrazovanja.

Prošlog tjedna napravljen je transparent “upisnine=školarine za sve”.

U subotu, 5. veljače na Filozofskom fakultetu održat će se predavanje Tonija Pruga pod nazivom “Politički pokret: Kada i kako?”. Termin i prostorija u kojoj će se održati predavanje bit će naknadno objavljeni na Slobodnom Filozofskom.

Voditelj kantine na Filozofskom fakultetu obavijestio je plenum da je unatoč zadovoljenim uvjetima MZOŠ odbio zahtjev da se u kantini koristi iksica pod isprikom da nema dovoljno novca pa nove menze nisu u planu. Naglašeno je da se taj novac već nalazi na studentskim iksicama i da nisu potrebna dodatna izdvajanja, već samo dozvola da studenti mogu koristiti iksice u novoj kantini.

55 nastavnika Filozofskog fakulteta u suradnji sa zaposlenicima s drugih fakulteta te instituta organizirani u otporu prema prijedlozima zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i studentima, 13. siječnja pozvali su svoje kolege na štrajk protiv prijedloga zakona Ministarstva obrazovanja i športa koje se ocijenili “nepopravljivima”.

Plenum podržava inicijativu nastavnika protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanosti. Medijska sekcija napisat će pismo podrške, a o mogućim budućim akcijama razgovarat će se na sastancima s profesorima te raspravljati i odlučivati na narednim plenumima.

Na idućoj sjednici Fakultetskoj vijeća raspravljat će se o financijskoj reviziji Fakulteta. Na idućem plenumu proći će se kroz dnevni red sjednice koji još nije dostupan delegatima.

Studenti i dalje ne znaju na što se točno troše novci od školarina.

HRT dolazi u srijedu ujutro na fakultet snimiti prilog za emisiju “Hrvatska uživo” i želi da i delegat plenuma dâ izjavu o pozivu na štrajk nastavnika Filozofskog fakulteta. Plenum izabire delegata koji će članicu inicijative Akademska solidarnost dati izjavu.

Pročitana je radna verzija javnog zahtjeva za potpuno poništavanje izbora za Studentski zbor Sveučilišta koje će studentski zborovi Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta političkih znanosti i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te plenum Filozofskog fakulteta uputiti rektoru Sveučilišta u Zagrebu, Aleksi Bjelišu. Sudionici plenuma nisu imali zamjerki na sadržaj, ali će se o zahtjevu glasati na idućem plenumu kada dobiju na uvid njegovu završnu verziju.

Index.hr će u 2011. godini humanitarnim udrugama besplatno ustupiti oglasni prostor. Plenum pristaje da uredništvo portala Slobodni Filozofski pošalje prijavu.

Na radnoj grupi za širenje direktne demokracije raspravljalo se o novostima vezanim uz Kamensko. Dobrovoljac će kontaktirati Nezavisni hrvatski sindikat koji o najeksponiranijem slučaju kršenja radničkih prava na svojim stranicama ima tek jednu agencijsku vijest, iako su radnice članice tog sindikata. Pokušat će se organizirati tribina u Kući ljudskih prava na koju će biti pozvane sve radnice, njihovi odvjetnici, članovi udruga B.a.b.e., Pravo na grad i Zelene akcije te studenti koji su aktivno sudjelovali u slučaju Kamensko.

Programska grupa sastat će se u četvrtak, 20. siječnja u 19 sati. Radne grupe plenuma otvorene su za sve zainteresirane. Sastanci se održavaju u A-001.

Idući plenum održat će se u ponedjeljak, 24. siječnja u 20h sati s obzirom na to da je u utorak sjednica Fakultetskog vijeća. Na plenumu će se proći kroz dnevni red sjednice.

Izabrani su moderatori. Grupa za tehnička pitanja plenuma na kojoj će se sastaviti dnevni red sastat će se 19 sati u A-001.

Plenum je zaključen u 22:01.

19. siječnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka