Plenum

Izvještaj sa 113. plenuma, 24. siječnja 2011.

Na 113. plenumu održanom 24. siječnja raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Glavna točka bila je vezana uz sjednicu Fakultetskog vijeća. Podržan je javni zahtjev za poništenje izbora za Studentski zbor Sveučilišta te je najavljena tribina inicijative Akademska solidarnost i predavanje teoretičara i aktivista Tonija Pruga.

KSFF je otvorio javnu raspravu o prijedlogu promjene statuta kluba koja će trajati do 18. ožujka. Ovdje možete preuzeti prijedloge novog statuta, prijedlog pravila i smjernice Kluba. Primjedbe možete slati na e-mail Kluba: ksff[at]ffzg.hr.

21. siječnja ove godine haški studenti organizirali su protest protiv novih reformi koje bi dovele do daljnjih povećanja školarina. Na prosvjedu je pokušao govoriti i državni tajnik za obrazovanje, ali su ga studenti počeli gađati voćem. Uskoro opširnije o prosvjedima.

Članovi sindikalne podružnice na FFZG-u traže da vodstvo podružnice sazove sastanak otvoren svim članovima na kojem će se raspraviti uloga sindikata u donošenju novih zakona. Sastanak će se navjerojatnije održati 2. veljače.

Inicijativa Akademska solidarnost organizira javnu raspravu pod nazivom “Duh zakona: Strategija razvoja znanosti i obrazovanja kao javnog dobra” u u Klubu SC (Savska cesta 25) u četvrtak, 27. siječnja 2011. s početkom u 18 sati. Na tribini će govoriti: akademik Branko Despot, akademik August Kovačec, akademik Mislav Ježić, prof. Branko Jeren, prof. Ladislav Lazić i doc. Davor Babić.

Programska grupa najavljuje da će se 5. veljače održati predavanje Tonija Pruga pod nazivom Politički pokret: Kada i kako? Javila se potreba i za održavanjem tribine o studentskim ugovorima, moguće početkom sljedećeg semestra. Medijska grupa će skupiti materijale o dosadašnjem radu medijske grupe koji bi trebali olakšati pristup novim ljudima zainteresiranima za ovu grupu.

Plenum je potvrdio 12 delegata za sljedeću sjednicu Fakultetskog vijeća. Dekanu treba objasniti da su studenti ti koji imenuju predstavnike u Fakultetsko vijeće. Predloženo je da se izaberu i zamjenici predstavnika u Fakultetskom vijeću.

Važna pitanja koja bi studentski predstavnici trebali na Vijeću naglasiti:

1. podrška profesorskoj inicijativi vezano uz pitanje štrajka
2. sindikati
3. etička odgovornost cijelog povjerenstva koje je sastavljalo nacrte prijedloga triju spornih zakona
4. financijska revizija – traženje primjerka revizije i naglašavanje potrebe za detaljnom revizijom
5. pravilnik o kvotama

Plenum je izglasao da će izvještaji s Vijeća biti objavljivani na portalu Slobodni Filozofski. Plenum je također donio odluku da će se u medijskoj izjavi o NSZVO (Nezavisni sindikat o znanosti i visokom obrazovanju) navesti sindikati koji su problematični već neko vrijeme u odnosima između studenata i profesora na fakultetima. Pozivaju se akademski radnici da stvore novi oblik sindikalnog organiziranja.

Predloženo je pisanje FAQ-a o nacrtima zakona.

Sastavljen je i javni zahtjev za poništenje izbora za Studentski zbor Sveučilišta. Plenum je podržao ovaj zahtjev.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 1. veljače u 20h u D7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma.

Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

27. siječnja 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka