Otpor se širi: Otvoreno pismo profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pet profesora s različitih odsjeka Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučilo je reagirati na proces rada radnih i prosudbenih grupa, kao i na sam sadržaj paketa zakona iz znanosti i visokog školstva. U tekstu otvorenog pisma među ostalim stoji da je riječ o rješenjima koja potiču komercijalizaciju i privatizaciju koja će dovesti do konačne erozije javnog sveučilišnog obrazovanja. Tekst otvorenog pisma završava pozivom svim građanima i cijeloj akademskoj zajednici da javno iskažu svoje protivljenje postupcima i planovima Ministarstva. Potpisnici mole sve koji su ga spremni potpisati da o tome pošalju obavijest na adresu otv.pismo[at]gmail.com

Otvoreno pismo nastavnika Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom najavljenih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti

U listopadu prošle godine. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o Sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska zajednica te je nacrte odmah po objavi oštro osudila i odbacila. Pravna struka, koja ima osobitu odgovornost o ovoj temi javno progovoriti, o njima se jasno očitovala: zakone su u cijelosti odbila vijeća i dekani svili pravnih fakulteta, uključujući i vijeće i dekana našega fakulteta.

Predloženi nacrti zakona, između ostalog, predviđaju sljedeće:

  • Sveučilište se podvrgava izravnoj kontroli politike čime se ugrožavaju akademske slobode i guši znanstvena kritika.
  • Potiče se komercijalizacija i privatizacija visokog obrazovanja koja će, prema iskustvima država u susjedstvu koje su donijele slične zakone, dovesti do toga da će mnogim budućim studentima biti uskraćeno javno sveučilišno obrazovanje. Oni će biti upućeni na učilišta bez ikakve znanstvene reputacije kojima će biti prisiljeni plaćati visoke školarine.
  • Planira se i potiče podjela Sveučilišta u Zagrebu, ustanove s tri i pol stoljeća tradicije i jednog od najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Europe, pri čemu se ne navode kriteriji, ciljevi i razlozi podjele.
  • Ugrožava se budućnost mladih znanstvenika čime se sputava razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
  • Pravna osobnost fakulteta i drugih sastavnica sveučilišta ukida se zakonom, bez ikakve odluke donesene na sveučilištu. To bi dovelo do potpune nesigurnosti u pravnom prometu u pogledu pravnog sljedništva fakulteta te trenutačnog kolapsa nastave i istraživanja.
  • Predlaže se način financiranja koji je neadekvatan, nepripremljen, nepredvidljiv i, u konačnici, nepravedan
Tim i mnogim drugim predloženim rješenjima ne doprinosi se razvoju znanosti i visokog obrazovanja. Naprotiv, njima se otvara put u potpunu eroziju javnog visokog obrazovanja. Krše se ustavna jamstva o sveučilišnoj autonomiji i akademskim slobodama te ustavna zaštita znanosti i obrazovanja kao javnog dobra.

Pored toga, zakonski nacrti pripremljeni su protivno temeljnim demokratskim standardima i važećim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću pri donošenju zakona:

  • Iako se radi o zakonskim nacrtima od prvorazrednog javnog interesa, pisani su u strogoj tajnosti. O njihovoj pripremi ništa nisu znali studenti, rektori, senati sveučilišta, sveučilišne sastavnice, instituti. Stručna i reprezentativna radna skupina za izradu nacrta nikada nije bila osnovana.
  • Po objavi nacrta u listopadu prošle godine, javnosti je ostavljen rok od svega dvanaest radnih dana da se očituje o tri složena zakonska teksta od iznimnog javnog interesa.
  • Nakon snažne negativne reakcije javnosti, Ministarstvo je pokušalo stvoriti privid dijaloga s akademskom zajednicom osnivanjem tzv. “prosudbenih povjerenstava” koja u hrvatskoj zakonodavnoj proceduri ne postoje i za koje nema presedana.
  • Unatoč osudi zakonskih nacrta u javnosti i izostanku komunikacije s Ministarstvom, čelnici Ministarstva javno tvrde da ne namjeravaju od njih odustati.
Zbog sadržaja zakonskih nacrta, kao i postupka njihovog donošenja, mi, niže potpisani nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pozivamo Ministarstvo:

  • da odustane od nacrta prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti;
  • da prihvati činjenicu da ih je zainteresirana javnost jasno odbila;
  • da pokrene novi postupak pripreme zakonskih nacrta koji će biti proveden u skladu s temeljnim demokratskim standardima, Ustavom i važećim propisima o izradi prijedloga zakona.
Izražavamo svoje nezadovoljstvo radom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Pozivamo sve građane, a osobito pripadnike akademske zajednice, da javno iskažu svoje protivljenje postupcima i planovima Ministarstva.

U Zagrebu, 20. siječnja 2011.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve