Plenum

Izvještaj sa 115. plenuma, 8. veljače 2011.

Na 115. plenumu održanom 8. veljače raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda. Na pročelje zgrade Filozofskog fakulteta izvješen je transparent “UPISNINE = ŠKOLARINE ZA SVE”. Sudionik plenuma je predložio sastavljanje novog pravilnika o ispitima jer je stari ukinut 2005. godine.

Na 115. plenumu održanom 8. veljače raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda.

Na pročelje zgrade Filozofskog fakulteta izvješen je transparent “UPISNINE = ŠKOLARINE”.

Udruga Partnerstvo za društveni razvoj poziva vas na panel diskusiju s temom “Sloboda medija, EU i demokracija” u četvrtak, 10. veljače 2011. s početkom u 10 sati na Fakultetu političkih znanosti (A dvorana).

Uskoro izlazi Skripta broj 71! (op. ur. Skripta je izašla danas, 9. veljače)

Objavljen je Natječaj za sufinanciranje studentskih projekata (simpozija, radionica, gostovanja i kulturno–zabavnih događaja) za kalendarsku godinu 2011. Prijave na natječaj predaju se do zaključno 17. veljače 2011. Skripta će biti prijavljena kao projekt.

Traži se kandidat za odlazak na Culture Shock Festival u Križevcima 24. veljače ove godine.

Na sjednici Odsjeka za talijanistiku održanoj 3. veljače donesena je odluka da će ubuduće na sjednicama biti omogućeno sudjelovanje studentima talijanistike. Plenum podržava održavanje ovakvih sjednica i na drugim odsjecima. Zainteresirani sudionici plenuma odlučili su pomoći pri organizaciji.

I dalje se odvija rasprava vezana uz održavanje sastanka studenata iz nekoliko zemalja Balkana o stanju u obrazovanju. Plenum i dalje stoji iza odluke oko mjesta održavanja sastanka (Skopje) i pruža mogućnost organizacije ako se javi potreba za tim.

Plenum je i dalje nezadovoljan načinom na koji djeluje Sveučilišni Studentski zbor, tj. nelegitimnošću većeg broja članova SZ-a na svim razinama te odlukama koje ti članovi donose u ime svih studenata. Plenum se slaže da su potrebne temeljite promjene u čitavoj konstrukciji SZ-a. Ovakav Studentski zbor nikako ne koristi studentima u vrijeme kada se studenti suočavaju s vrlo upitnim i zabrinjavajućim prijedlozima zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištima.

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom nastave traži od plenuma da jedno mjesto u Povjerenstvu bude otvoreno za studente s posebnim potrebama. Student će biti izabran među članovima Udruge studenata s posebnim potrebama. Sudionica plenuma će pomoći studentima pri direktnodemokratskom odabiru svog predstavnika.

Sudionik plenuma je predložio sastavljanje novog pravilnika o ispitima jer je stari ukinut 2005. godine. Raspravljalo se vrlo nepovoljnim uvjetima po kojima studenti mogu pristupati ispitima i načinu na koji se neki profesori odnose prema studentima na samim ispitima, o problemu kolokvija, studomata i dr.

Plenum je izglasao delegatkinju i delegata koji će ići u Beograd na predstavljanje Blokadnog kuvara, prijevoda na srpski jezik Blokadne kuharice.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum će se održati u utorak, 15. veljače u 20h u D7.

Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

9. veljače 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka