Plenum

Izvještaj sa 116. plenuma, 15. veljače 2011.

Na 116. plenumu održanom 15. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak, 21. veljače u 20h. O prostoriji ćete biti naknadno obaviješteni na Slobodnom Filozofskom. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Na 116. plenumu održanom 15. veljače raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

U srijedu 9. veljače studenti Sveučilišta u Utrechtu zauzeli su zgradu sveučilišta u borbi protiv rezova u visokom obrazovanju koje pokušava progurati nizozemska vlada. Vlada predlaže 3000 eura kazne i gubitak prava na beplatni javni prijevoz za studente koji jednu godinu kasne s bakalaueratom, ukidanje financiranja magisterija, te rezove u financiranju visokoobrazovnih institucija s vjerojatnim ukidanjem 4000 radnih mjesta. Studenti u blokadi šalju pozdrave prijateljima u Hrvatskoj i kažu da su ih naše akcije inspirirale, te da su nam jako zahvalni i da su primijenili većinu naših savjeta. Podsjećamo da su delegati plenuma svojedobno u Utrechtu održali predavanja/radionice o blokadi. Informacija o trenutnom stanju u Utrechtu nema, ali uskoro očekujemo izvještaj kolege koji je tamo.

Javni zahtjev za poništenje izbora za Studentski zbor nije se našao na dnevnom redu sjednice Senata Sveučilišta 15. veljače jer je rektor Bjeliš tražio od studentskog izbornog povjerenstva očitovanje nakon njihovog sastanka koji će se održati krajem ovoga tjedna.

Studenti s posebnim potrebama danas su izabrali svog predstavnika i zamjenika predstavnika u Povjerenstvu za upravljanje kvalitetom nastave. Predsjednik Zbora treba do petka 18. veljače urudžbirati dopis s imenima. Studenti su upozorili na nedostatak fakultetske evidencije o broju studenata s posebnim potrebama te će pokušati do sazivanja Povjerenstva prikupiti što više kontakata za mailing listu na koju bi se, između ostalog, stavljalo sve vezano za kvalitetu nastave. Također, upozorili su da upravo zbog invaliditeta neće moći na svakom sastanku sjediti predstavnik pa su izabrali i zamjenicu.

Ravnateljica IRB-a (Institut Ruđer Bošković) prijeti jednom zaposleniku otkazom zbog njegovih istupa u javnosti o novim zakonima i ulozi te ravnateljice u njima. Problem nije samo u prijetnji jednom pojedincu, već u zabrani javnog istupanja svim zaposlenicima Instituta. Plenum će se koordinirati s incijativom Akademska solidarnost oko oblika eventualne podrške.

Plenum je načeo temu javne rasprave o prijedlozima novih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. Predložena je suradnja s kolegama iz drugih gradova. Rasprave bi se trebale održati što prije. Studenti bi se trebali sami organizirati po ovom pitanju jer HSZ više ne postoji. Više o ovoj temi biti će rečeno na sljedećem plenumu.

Nakon primljenog poziva za sudjelovanjem na Prvomajskoj školi političke ekonomije koja traje od 28. travnja do 2. svibnja ove godine u Ljubljani, a koju organizira Delavsko-punkerska univerza, plenum je izrazio načelnu zainteresiranost te će se oko detalja koordinirati s organizatorima.

Došao je poziv novinara s 3. programa Hrvatskog radija koji u svojoj emisiji želi ugostiti jednu radnicu Kamenskog i jednog studenta da popričaju o suradnji radnica i studenata. Zainteresirana studentica se javila.

Sljedeća sjednica Fakultetskog vijeća se održava u utorak 22. veljače, ali plenum još nema dnevnog reda Vijeća pa će se o točkama raspravljati na plenumu u ponedjeljak.

Na plenumu je pročitano i podržano pismo inicijative “OKO” koja se obratila plenumu za podršku. Inicijativa je pokrenuta zbog skorog održavanja edukativne konferencije pod nazivom Hrvatski mediji protiv korupcije. Plenum će potpisom na pismo podržati ovu inicijativu.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u ponedjeljak, 21. veljače u 20h. O prostoriji ćete biti naknadno obaviješteni na Slobodnom Filozofskom. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

17. veljače 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka