Plenum

Izvještaj sa 117. plenuma, 21. veljače 2011.

Na 117. plenumu održanom 21. veljače raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Sljedeći plenum održat će se u utorak, 1. ožujka u 20h u dvorani D7. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Moderatori su dostupni od 19h u A-001 na grupi za tehnička pitanja plenuma.

Radnici tekstilne kuće “Uzor” u petak ujutro 18. veljače uveli su dežurstva kako bi spriječili ulazak Ivana Grbića, čiji naslov predsjednika tvrtke dovode u pitanje. Čelnica sindikata Ljiljana Šućur kaže da imaju dokaze da Ivan Grbić nije formalno-pravno direktor tvrtke. Zabranjuju mu ulaz kako bi sačuvale imovinu tvrtke, za koju očekuju da je preuzme stečajni upravitelj.

Druga konferencija filozofskih fakulteta hrvatskih sveučilišta, koja se trebala održati 24. veljače na FFZG-u, odgođena je za kraj ožujka i prebačena u Rijeku.

28. veljače, prvi radni dan ljetnog semstra, moguć je štrajk lektora u organizaciji Nacionalnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, zbog neslaganja oko lektorskih plaća.

Studentski predstavnici će tražiti očitovanje Fakultetskog vijeća i dekana o financijskoj reviziji provedenoj na Filozofskom fakultetu. Uz ovo, trebali bi povesti raspravu o odbijanju diplomskih radova na Odsjeku za povijest umjetnosti. Tamo se studente želi prisiliti na uzimanje neželjenih kolegija i mentora jer je ograničen broj prijava na svaki kolegij, što studentima nije bilo predočeno, niti su o tome unaprijed obaviješteni.

Nakon više od pola godine od početka održavanja izbora objavljeni su privremeni rezultati za izbore za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Rok žalbe na objavljene rezultate je osam dana, a nakon toga će se zbor konstituirati. Studentski dio izbornog povjerenstva nije odgovorio na urudžbirani zahtjev plenuma i Studentskih zborova Arhitektonskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u kojem su iznesene sve napravilnosti vezane uz izbore. Zahtjev će se ponoviti uz prilaganje svih nepravilnosti.

Plenumu je predočeno novo pismo iz Beograda u kojemu se poziva da se sastanak ipak održi kod njih. Plenum je izglasao mandat za pisanje pisma sudionici plenuma. Ovo pismo treba samo ponoviti prije potvrđene i izglasane stavove plenuma po pitanjima vezanim uz ovaj sastanak, odnosno treba naglasiti da plenum FFZG-a ostaje pri prijedlogu da se sastanak održi u Skopju.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum.

Plenum je zaključen u 22:50.

23. veljače 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 28. kolovoza 2026. Može li se klimatska kriza misliti? Klimatska kriza nije izvanjski poremećaj kapitalističkog načina proizvodnje, nego jedna od njegovih povijesno proizvedenih proturječnosti. Ona je kriza društvenog odnosa prema prirodi koji počiva na beskonačnoj akumulaciji, profitu i privatnom prisvajanju. Dok posljedice postaju sve teže izbjeći, vladajuće klase nude poricanje, individualizaciju odgovornosti i tehnološke iluzije. Pitanje stoga nije samo možemo li krizu misliti, nego kome koristi njezino nemišljenje.
  • 25. srpnja 2026. Afektivnost bez istorije: postkolonijalna estetika i depolitizacija sećanja Tajlandski film Uncle Boonmee Who Can Recall His Past Lives (2010) redatelja Apichatponga Weerasethakula dominantno se analizira kroz afektivnu i postkolonijalnu teoriju. Takva čitanja proizlaze iz eksperimentalnih estetskih strategija filma, koje nastoje izbjeći kolonijalnu reprezentaciju, te njegove prigušene političke dimenzije. Autorica teksta kritički čita i film i njegove dominantne interpretacije, pokazujući kako one pridonose depolitizaciji povijesnih sukoba i državne moći te brisanju klasne perspektive.
  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
Arhiva članaka