Plenum

Izvještaj sa 121. plenuma, 22. ožujka 2011.

Na 121. plenumu raspravljalo se o sedam točaka dnevnog reda: o konstituirajućoj sjednici SZ Sveučilišta, o pismu ekipe emisije Mijenjam svijet plenumu, o sastanku oko studentskih medija, o balkanskom sastanku, pismu podrške slovenskim studentima i dr. Izvještaje su podnijele medijska, blogerska i radna grupa za širenje direktne demokracije.

OBAVIJESTI

Ekipa emisije Mijenjam svijet nas, sukladno dogovoru s plenumom, obaviještava o novostima vezanim uz film “Blokada” redatelja Saše Bana. Obaviještavaju nas o novom ugovoru s HRT-om i produkcijskoj kući “Hulahop” koja ima veća prava pri promociji i plasmanu filma. Kažu da će o daljnim procesima vezanim uz film doći i na jedan od nadolazećih plenuma.

Sljedeći tjedan sastati će se studenti FPZG-a i studenti FFZG-a uključeni u rad časopisa EFZG-a “Manager” kako bi raspravili o mogućoj suradnji medija s ovih triju fakulteta. Termin će biti objavljen naknadno.

Susret studenata s Balkana će se prema ranijem dogovoru održati u Skopju u organizaciji inicijative “Sloboden indeks”, no uz promjenu datuma. Novi datum je 16., 17. i moguće 18. travanj.

IZVJEŠTAJI RADNIH GRUPA

Medijska sekcija je po odredbi plenuma napravila kostur medijske izjave povodom prosvjeda. Na sastanku grupe se tekst završio i poslan je medijima. Raspravljalo se i o strategiji budućeg djelovanja putem plenumskih medija.

Radna grupa za širenje direktne demokracije bavila se izradom transparenata za prosvjed održan u subotu 19. ožujka. Neki od sudionika plenuma izvijestili su plenum o sastanku vezanom za prosvjede na kojem su sudjelovali. Rasprava se vodila oko dinamike prosvjeda, podrške prosvjedima raznih udruga i aktivista i pitanja prijave prosvjeda.

Sljedeći sastanak grupe za širenje direktne demokracije je u petak 25. ožujka u 18h u A001.

AKTUALNO

1. Konstituirajuća sjednica SZ Sveučilišta
Blokada sjednice je uspješno provedena. Moguća je tužba upravnom sudu. Plenum i dalje ne podržava nelegitimno izabrane predstavnike fakulteta u saziv SZ-a Sveučilišta. Iduća sjednica pokušat će se održati u petak u 14h.

2. Slobodni Filozofski
Pojavila su se neka važna pitanja o radu na uređivanju portala Slobodni Filozofski. Radi se na pravilima i smjernicama bloga koje će uskoro biti predstavljene plenumu. Blogerska sekcija će održati sastanak prije idućeg plenuma.

3. Pismo podrške slovenskim studentima
24. ožujka studenti Filozofskog fakulteta u Ljubljani okupljeni u inicijativi Mi smo univerza organiziraju tribinu koja će se baviti problemima visokog obrazovanja Slovenije. Plenum je već odabrao delegata, a biti će napisana i službena podrška plenuma.

4. Izvještaj s FV-a FFZG
Raspravljalo se o etičkoj odgovornosti Žarka Puhovskog, Knjižničnom odboru i financijskoj reviziji. Dekan je zatražio osnivanje tijela koje bi provodilo unutarnju financijsku reviziju u budućnosti.

5. Mobitel SZ-a
Treba koristiti jedan broj za komunikaciju prema upravi i dekanu. Zasad taj mobitel ostaje kod trenutne predsjednice SZ-a FFZG-a.

6. Delegati za Beč
Studenti iz Beča organiziraju summit o obrazovanju 1-3. travnja 2011. Pozivaju plenum da izabere delegate za tribine “Students’ movement in Europe and Perspectivesi” i “Forms of action”. Put će naknadno biti plaćen, a smještaj osiguran. Kako na plenumu nije bilo dobrovoljaca, pozivamo sve zainteresirane da se pojave na idućem plenumu.

7. Panel o civilnom društvu
U Sisku se u subotu 26. ožujka održava seminar Akademije za politički razvoj pod imenom “Građanin, društvo i politika u modernoj demokraciji”. Plenum ne šalje delegata na ovaj seminar.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati u utorak, 29. ožujka u 20h u dvorani 7. Moderatori su dostupni od 19h u A001 na grupi za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

25. ožujka 2011.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka