Poziv na prosvjedni stručno-znanstveni skup Akademska solidarnost

Inicijativa Akademska solidarnost poziva sve zainteresirane na prosvjedni stručno-znanstveni skup koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Dvorana 7) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Prijave za skup se zaprimaju do 25. ožujka. Poziv Akademske solidarnosti pročitajte u nastavku.

Poštovane kolegice i kolege, znanstvenice i znanstvenici, profesorice i profesori, stručne suradnice i suradnici, predavačice i predavači, lektorice i lektori, knjižničarke i knjižničari, studentice i studenti diljem hrvatske akademske zajednice, a posebice poštovani potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, pozivamo vas na maratonski

Prosvjedni stručno-znanstveni skup

AKADEMSKA SOLIDARNOST


koji će započeti s radom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dvorana D-VII) na dan objave štrajka članova inicijative Akademska solidarnost. Skup će se održavati svaki dan u formi plenarnih predavanja s trajanjem u pravilu do 15 minuta i po sljedećem orijentacijskom dnevnom rasporedu:

9.00-9.30 Registracija sudionika skupa

9.30-10.30 Prva jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
10.30-11.00 Pauza za kavu
11.00-12.00 Druga jutarnja sesija (tri izlaganja i rasprava)
12.00-13.00 Plenarna rasprava

13.00-14.30 Pauza za radni ručak

14.30-15.30 Popodnevna sesija (tri izlaganja i rasprava)
15.30-16.30 Plenarna rasprava

18.00 Druge prosvjedne aktivnosti

Predlažemo vam da pronađete interes svojega izlaganja u okviru sljedećih tematskih krugova:

– suradnja znanstvenih instituta i sveučilišta
– neodvojivost znanstvenog od predavačkog rada
– različitost institucionalnih zahtjeva i prosudbenih mjerila u znanosti i visokoj naobrazbi
– autonomija sveučilišta i autonomija znanstvenih instituta: zašto potonja nije zajamčena Ustavom?
– svrhovitost i utrživost znanstvenog i predavačkog rada
– etika, poetika, politika i tehnika u akademskom radu
– uvjeti prijave i raznoliki diktati europskih i inih međunarodnih projekata: uskladivost s nacionalnom strategijom i znanstveno-predavačkim prioritetima
– ideja javno financiranog obrazovanja: socijalne i financijske pretpostavke te provedbene zamke
– opravdanost i razine podjele na prirodne, tehničke, društvene i humanističke, napose znanosti o umjetnosti: ima li prostora za dijalog?
– znanost i otpor
– eksploatacija “ljudskih resursa” u znanosti i visokom obrazovanju
– urušavanje znanstvene infrastrukture (knjižnice, časopisi, znanstvene knjige, znanstveni skupovi)
– međunarodna i nacionalna afirmacija znanstvenika i profesora: procijep između zahtjeva i uvjeta njezina ostvarivanja
– sadržaj pojma “akademska solidarnost”: transsdisciplinarna, transinstitucionalna i transgeneracijska suradnja, bitka protiv načela isplative konkurentnosti ili zaštita nerada?
– politički angažman i odgovornost akademskih intelektualaca: institucijske, psihološke i medijske prepreke
– artikulacija svih navedenih tema iz očišta pojedinih disciplina

Napominjemo međutim da predloženi načelni tematski krugovi nipošto ne isključuju mogućnost da se odlučite za uže fokusirano izlaganje iz tema svojih dosadašnjih istraživanja, kojim ćete prezentirati svoj rad akademskom auditoriju kojemu on iz različitih razloga nije dosad bio ili neće biti dostupan, te tako aktivno doprinesete premošćivanju jaza između “dviju kultura” – produkcije mjerljivih i nemjerljivih, egzaktnih i neegzaktnih, iskoristivih i neiskoristivih znanja!

Apeliramo da se ovome pozivu odazovu svi potpisnici proglasa inicijative Akademska solidarnost, jer će tako potvrditi da inicijativu podržavaju ne samo svojim potpisom nego i aktivnim sudioništvom u najavljenom štrajku, koji će se time obilježiti kao “bijeli štrajk”. To dakako ne znači da skup nije otvoren za sve druge pripadnike akademske zajednice, pa i one koji se s načelima rada Inicijative u svemu (a možda i ni u čemu) ne slažu, te žele argumentirano ponuditi i suprotna stajališta.

Molimo da prijave naslova i kratkih sažetaka svojih izlaganja (do 100 riječi), uz naznaku autora i pripadnost instituciji, pošaljete na adresu: akad.solidarnost[at]gmail.com najkasnije do 25. ožujka 2011. kako bismo na vrijeme pripremili raspored skupa.

Akademska solidarnost
www.akadsolid.com

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve